Glavni elementi dogovorenog paketa za gospodarski oporavak EU

Ovo su glavni elementi dogovorenog paketa za gospodarski oporavak EU

Foto: EPA

EUROPSKO vijeće dogovorilo je u utorak u ranim jutarnjim satima novi sedmogodišnji proračun od 1074 milijarde eura i fond za oporavak od 750 milijardi, koje će se namaknuti zaduživanjem na financijskom tržištu, prvi put u povijesti EU.

Najdublja recesija od Drugog svjetskog rata

Novi instrument, nazvan EU sljedeće generacije (NGEU) koji je tijesno je povezan s novim sedmogodišnjim proračunom, Višegodišnjim financijskim okvirom (VFO), trebao bi pomoći europskim gospodarstvima u suočavanju s najdubljom recesijom od Drugog svjetskog rata, čiji je uzrok pandemija koronavirusa od koje nitko nije pošteđen.

Komisija će se na financijskim tržištima zadužiti za 750 milijardi eura, koje će onda proslijediti jedan dio, 390 milijardi eura kao bespovratnu pomoć zemljama članicama, a 360 milijardi kroz zajmove.

Hrvatska nacionalna omotnica iz NGEU-a iznosi 9,4 milijarde eura.

Najveći dio toga je iz Fonda za oporavak i otpornost – 8,3 milijarde eura, od čega je 6,9 bespovratno, a 2,35 u zajmovima. Tu je još između 700 i 800 milijuna eura iz programa ReactEU, koji je dodatak kohezijskoj omotnici iz VFO-a, zatim oko 300 milijuna iz Fonda za pravednu tranziciju.đ

Podignuta gornja granica vlastitih sredstava, od zemalja članica će se tražiti najviši mogući iznos za punjenje proračuna

Ovlasti koje je Komisija dobila za zaduživanje ograničene su u pogledu iznosa i trajanja jer je riječ o jedinstvenom, neuobičajenom odgovoru na isto takve okolnosti izazvane pandemijom.

Da bi se Komisija mogla zadužiti na financijskim tržištima Europsko vijeće odlučilo je privremeno podići gornju granicu vlastitih sredstava, odnosno prihoda europskog proračuna.

Riječ je o najvišem mogućem iznosu doprinosa koji se može tražiti od zemalja članica za punjenje proračuna. U praksi je dogovoreni iznos VFO-a uvijek manji od najviše gornje granice. Ta razlika između stvarnog iznosa VFO-a i najviše gornje granice poslužit će kao jamstvo za zaduživanje na financijskim tržištima. Odluku o podizanju gornje granice proračunskih prihoda sada moraju ratificirati sve zemlje članice u svojim parlamentima do kraja ove godine.

Dogovor treba potvrditi Europski parlament

Dogovor Europskog vijeća, najvišeg političkog tijela EU koje čine šefovi država ili vlada, sada treba potvrditi Europski parlament.

Tu je riječ o postupku pristanka, Europski parlament može ili prihvatiti zaključke Europskog vijeća ili ih odbiti, ali ne može mijenjati. Nakon toga se odluka Europskog vijeća mora pretočiti u zakone, moraju se donijeti programi i uredbe za  sve sektore koji se financiraju iz europskog proračuna. Tu je riječ o redovitom zakonodavnom postupku, što znači da odluke donosi Vijeće EU kvalificiranom većinom i Europski parlament većinom glasova. Sav taj posao treba se odraditi do kraja godine, kako bi se sredstva iz novog VFO-a i NGEU-a mogla početi koristiti od 1. siječnja 2021.

Kriterij za raspodjelu ključnog dijela bit će stopa nezaposlenosti u proteklih pet godina

Ključni dio NGEU-a je Fond za oporavak i otpornost (RFF), 312,5 milijardi bespovratne pomoći, iz kojeg će se financirati nacionalni planovi oporavka i investicija. Najveći dio tih sredstava, 70 posto, bit će alociran 2021. i 2022. godine, a kriterij za raspodjelu tih sredstava državama članicama, bit će stopa nezaposlenosti u zadnjih pet godina.

Preostalih 30 posto bit će alocirano 2023. godine pri čemu će se uzimati u obzir pad BDP-a u 2021. i 2022. godini.

Iz preostalog dijela NGEU-a financirat će se različiti programi kojima upravlja EU, poput istraživanja, za što je namijenjeno 5 milijardi, ruralnog razvoja 7,5 milijardi, Fonda za pravednu tranziciju 10 milijardi.

Moguće sankcije zemljama koje budu kršile načela dogovora

Zemlje članice trebaju do sredine listopada pripremiti svoje nacionalne planove za oporavak koje će onda ocjenjivati Komisija, a na temelju te ocjene odobravati zemlje članice kvalificiranom većinom.

Ako jedna ili više članica smatra da ciljevi plana za oporavak neke članice nisu ispunjeni, bit će moguće zatražiti raspravu o tome na sastanku Europskog vijeća, koje o tome treba provesti “iscrpnu raspravu”.

Nizozemska je tu najviše inzistirala da se odluke o isplati sredstava donose jednoglasno, što bi praktički značilo da svaka članica može imati veto na planove i isplatu drugim članicama. Dogovoreno rješenje je daleko od prava veta, iako može usporiti isplatu sredstava, ali najviše do tri mjeseca.

U zaključcima Europskog vijeća spominje se “važnost zaštite financijskih interesa EU” i vladavine prava.

Komisija može predložiti sankcije u slučaju kršenja tih načela, a prijedlog bi se usvajao kvalificiranom većinom zemalja članica.

Gotovo trećina sredstava ide na zelene projekte

Skoro trećina, 30 posto sredstava morat će biti utrošeno na zelene projekte, koji pridonose ispunjavanju cilja da Europa do 2050. godine postane klimatski neutralna.

Dogovor čelnika zemalja članica predviđa uvođenje novih vlastitih prihoda za europski proračun, iz kojih će se dijelom vraćati dug kojim će se financirati oporavak.

Najprije će se uvesti porez na nerecikliranu plastiku i to od 1. siječnja 2021. godine.

Uslijedit će porez na uvoz proizvoda čiju proizvodnju prati intenzivna emisija ugljika, zatim pristojba na digitalne usluge. To bi se trebalo uvesti najkasnije do početka 2023. godine.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

Odgovori