Ekološka katastrofa

Grenlandski led više se ne može spasiti ni ako se klimatske promjene zaustave

Foto: EPA

LEDENA površina na Grenlandu otopila se do točke nakon koje nema povratka, a napori za usporavanje globalnog zagrijavanja neće je spasiti od raspadanja. Pokazuje to nova studija istraživača Sveučilišta Ohio State, piše CNN.

“Ledena ploča sada je u novom dinamičnom stanju. Čak i kad bismo vratili klimu kakva je bila prije 20 ili 30 godina, još uvijek bismo prilično brzo gubili masu”, rekao je Ian Howat, jedan od autora studije i profesor na Sveučilištu Ohio State.

Grenlandska ledena ploča godišnje gubi više od 280 milijardi metričkih tona leda koji se otapa u ocean, što je najveći pojedinačni doprinos porastu globalne razine mora, iznijela je Michalea King, vodeća autorica studije i istraživačica Sveučilišta Ohio State.

Gubitak leda posljednjih je godina toliko golem, kaže King, da je uzrokovao mjerljive promjene gravitacijskog polja iznad Grenlanda. Otapanje leda na Grenlandu pridonosi s više od milimetra porastu razine mora svake godine i vjerojatno će se to dodatno pogoršavati. Razina mora porast će za više od metra do kraja stoljeća te izbrisati plaže i obalne nekretnine.

Obalne američke savezne države poput Floride te otočke nacije s malom nadmorskom visinom posebice će biti pogođene. Porast razine mora od samo jednog metra mogao bi potopiti velika obalna područja. Četrdeset posto američke populacije živi u obalnim područjima koja su osjetljiva na porast razine mora, ističe CNN.

 

“Postoje mnoga mjesta, posebice u Floridi, na kojima bi porast od jednog metra mogao potopiti sadašnja kopnena područja. I to bi se dodatno pojačalo uraganima i olujama koje uzrokuju još veći porast razine mora”, rekla je King.

Studija je također pokazala da se ledene površine povlače u rapidnim naletima, što dovodi do iznenadnih i nepredvidljivih porasta razine mora i otežava pripremu na posljedice. Studija je koristila satelitske podatke kroz četiri desetljeća kako bi izmjerila promjene u grenlandskom ledu. Autori su otkrili da se nakon 2000. godine ledena površina smanjila toliko brzo da snježne padavine ne bi mogle nadoknaditi ledenjake izgubljene zbog toplije oceanske vode čak ni kad bi se klima promijenila.

Zbog klimatskih promjena odjednom se povlače cijele obale leda, dodaje Howat napomenuvši da se svih 200 ledenjaka koji čine ledenu površinu na Grenlandu povlačilo istodobno. Iako se povlačenje grenlandske ledene ploče ne može preokrenuti, to je samo prva u seriji prijelomnih točaka. Ako se klimatske promjene nastave ovim tempom, stopa topljenja bit će još gora.

“Prošli smo točku bez povratka, ali pred nama ima još toga. Umjesto da to bude samo jedna prijelomna točka u kojoj smo počelo rapidno gubiti ledenu površinu, radi se o stubištu u kojem smo pali na prvom koraku, ali ima još mnogo koraka prema dnu jame”, zaključio je Howat za CNN.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

Odgovori