Marihuana
Donji dom američkog Kongresa izglasao povijesni zakon o marihuani
DONJI DOM američkog Kongresa odobrio je nacrt zakona kojim bi se marihuana izbrisala sa saveznog popisa opasnih droga, što je povijesni iskorak prema dekriminalizaciji marihuane u Sjedinjenim Državama.
Tekst je prihvaćen s 228 glasa a 164 zastupnika bila su protiv u Zastupničkom domu, gdje ga je branila demokratska većina. No ipak je lako moguće da ga blokira Senat koji kontroliraju republikanci.
On bi na saveznoj razini dekriminalizirao posjedovanje marihuane koju Agencija za suzbijanje narkotika (DEA) smatra jednako opasnom kao LSD, kokain i heroin, premda je njezina konzumacija u različitoj mjeri legalna u mnogim američkim državama.
Tekst će usto poništiti savezne presude za manje povrede zakona o opijatima koji, ističu njegovi branitelji, dovodi do izricanja velikog broja zatvorskih kazna, što napose pogađa manjine.
“Ovo je povijesni trenutak”
Nacionalna organizacija za reformu zakona o marihuani NORML ističe da je ovo prvi put u zadnjih 50 godina da jedan dom Kongresa preispituje klasifikaciju marihuane.
“Ovo je povijesni trenutak”, rekla je uoči glasovanja demokratska zastupnica Havaja Tulsi Gabbard. Ovo je “korak prema kraju skupog i destruktivnog američkog rata protiv droge koji obične Amerikance pretvara u kriminalce, razara obitelji i uništava tolike živote”, rekla je.
Nedavne ankete pokazuju da više od dvije trećine Amerikanaca odobrava legalizaciju marihuane.
No u praksi marihuana neće biti legalna u čitavoj zemlji jer su američke savezne države nadležne za donošenje zakona o suzbijanju narkotika.
Konzumiranje marihuane iz medicinskih razloga legalno je u 33 od 50 država i u Washingtonu, a za rekreativnu uporabu u 11 država i u saveznoj prijestolnici.
Zastupnici su zakon izglasali dva dana nakon što je povjerenstvo UN-a za opojne droge uklonilo kanabis sa svoje liste najopasnijih droga na kojoj su među ostali heroin i sintetski opioidi.
Taj je potez povjerenstva, čije je sjedište u Beču, poduzet na temelju preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.
Idi na navigacijuIdi na pretragu
 |
Predloženo je da se ovaj članak spoji s člankom Rekreativna upotreba konoplje. Molimo vas da svoje mišljenje o ovom prijedlogu iznesete na stranici za razgovor. |
Osušeni pupoljak biljke Cannabis sativa
Marihuana je biljka Cannabis sativa, koje se koristi kao lek.
Marihuana je najblaže i najslabije halucinogeno sredstvo (neki autori uopšte je ne svrstavaju u taj skup psihoaktivnih supstanci). Sadrži psihoaktivni THC.
Dvojbeno je utiče li konoplja na kratkotrajan gubitak pamćenja. Taj uticaj najlakše je za primijetiti. Takvi simptomi javljaju se samo u vrijeme trajanja djelovanja konoplje, dakle, nekoliko sati, a nije nasljedan niti trajan. Isto tako, pretrage osoba, čestih konzumenata konoplje, izgleda, ne pokazuju nikakve nedostatke niti oštećenja.
Naučno je dokazano da samo granje marihuane sadrži više THC-a nego sam plod. Granje nekad čak ima i jači efekat. U Malteskim institutima, japanski prof. Dr. Komimako Sako je došao i do zaključka da se od stabilnije i grana može praviti i čaj koji leci migrene, reume, dijareje…itd pa čak i ćelije raka
Akutno djelovanje[uredi – уреди | uredi izvor]
Dvije su najčešće pojave kod pušenja i ostalih vrsta konzumiranja kanabisa ili samog THC-a, blaga konjuktivalna hiperemija (crvenilo očiju) i blago ubrzan srčani ritam. Niti jedna niti druga pojava nije neugodna niti opasna. Nakon pet hiljada godina upotrebe kanabisa među stotinama miliona ljudi širom svijeta, ne postoje pauzibilni dokazi da je ova droga ikada izazvala makar i jednu smrt.
Smrtnost neke droge mjeri se obično vrijednošću nazvanom LD50, tj. dozom koja će izazvati smrt u 50 posto životinja ili ljudi koji je uzmu. LD50 kanabisa u ljudskih bića nije poznat, jer ne postoje podaci iz kojih bi se mogao izvesti. Toksičnost droge može se procijeniti brojem poznatim kao terapijski omjer ili faktor sigurnosti. Njega definišemo kao smrtonosnu dozu kroz učinkovitu dozu. Faktor sigurnosti za sekobarbiton (Secanol) je 3-50, a za alkohol je samo 4-10. Faktor sigurnosti THC-a, izveden iz podataka prikupljenih na miševima je 40 000. Mnogi hemoterapijski lijekovi imaju faktor sigurnosti 1,5 i manje. Konoplja u svom prirodnom obliku vjerojatno je najsigurnija terapijski aktivna supstanca ikada poznata.
Potrebno je razmotriti još dva akutna učinka, vezana uz konoplju. Prvi je high osjećaj, odnosno promijenjeno stanje svijesti. Prema opisu rekreativnih potrošača, ovo stanje traje dva do četiri sata nakon pušenja, a pet do dvanaest sati kada ga se jede. Najčešći oblik promijene stanja svijesti je mirno, blago euforično stanje u kojem se vrijeme uspori, a osjetljivost na slike, zvukove i dodir pojača.
Hronično djelovanje[uredi – уреди | uredi izvor]
Postoje ljudi, najčešće pacijenti, koji zbog okolnosti pod kojima se njihova bolest razvija, puše i više od deset spliffova konoplje na dan. Ne možete očekivati da pušenje nema nikakve posljedice na vaše zdravlje. Već pri samoj definiciji dima, možemo govoriti o obaveznoj prisutnosti CO2 iliti ugljičnog dioksida, koji ulazi u pluća. No, štetnost pušenja konoplje mnogo je manja od štetnosti koju ostavlja pušenje duhanskih cigareta, ili konzumiranje alkohola.
Jedno od najčešće postavljanih pitanja današnje javnosti vezano uz štetnost konoplje je pitanje da li ona stvara ovisnost. Konoplja ne stvara fizičku ovisnost. Postoje svjedoci, hiljade njih, koji potvrđuju ovu činjenicu. Ti isti ljudi govore kako su konoplju konzumirali pušeći i više od 20, pa čak i 30 godina. Konoplja nije ostavila nikakve posljedice na njima, a kada su se odlučili prestati pušiti, nije bilo nikakve fizičke naznake o krizi, odnosno ovisnosti. Isto tako, postavlja se pitanje psihičke ovisnosti. Psihička ovisnost ovisi o konzumentu, a postoje podaci[traži se izvor od 07. 2010.] koji govore da je lakše postati psihički ovisni o duhanskoj cigareti nego o marihuani. U razdoblju svojeg istraživanja konoplje, nisam naišao na niti jedan slučaj hronične psihičke ovisnosti. Isto tako, valja napomenuti istraživanja koja su se odvijala na Jamajci i Kostariki, koja iznose činjenicu da čak niti veliki potrošači konoplje ne izgledaju psihički ovisni.
Poveznice[uredi – уреди | uredi izvor]
Eksterni linkovi[uredi – уреди | uredi izvor]
- Opširni podaci o marihuani ((eng))
- Istraživanje o učinku marihuane
(PDF) ((eng)) - Predoziranje i pogrešna upotreba marihuane ((eng))
