RUSKA invazija na Ukrajinu započela je prije skoro mjesec dana, a izgleda da je napredak Rusije pri osvajanju ključnih gradova, uključujući Kijev, usporio.

No Rusija i dalje nastavlja s raketiranjem gradova i stambenih područja kako bi prisilila ukrajinske vlasti na prihvaćanje njenih uvjeta. Stoga se mnogi pitaju – što Ukrajinu čeka?

1. Rusija bi mogla pojačati granatiranje

Vojni stručnjaci upozoravaju da bi Rusija zbog gubitaka i usporavanja na tlu mogla pojačati zračno bombardiranje.

Ruske i ukrajinske vlasti prikazuju različite podatke o broju poginulih ruskih vojnika tako da je pitanje što je točno istina, piše CNN. Jedan ruski tabloid u ponedjeljak je objavio da je u Ukrajini poginulo skoro 10.000 vojnika i da ih je još 16.000 ozlijeđeno. Komsomolskaja Pravda je kasnije uklonila to izvješće i navela da se radilo o krivim informacijama.

Ako se pokaže da se ipak radilo o točnim podacima, to bi objasnilo zašto je došlo do usporavanja ruskih akcija na tlu te prelaska na intenzivnije bombardiranje iz zraka.

Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva je nedavno priopćilo da Rusija povlači vojnike iz cijele zemlje, pa čak i iz svoje Pacifičke flote. Također dovodi postrojbe iz Armenije i privatnih vojnih tvrtki, Sirijce i druge plaćenike. No pitanje je koliko dugo može izdržati ovakve velike gubitke vojne snage.

2. Rusi bi mogli pokušati okružiti ukrajinske postrojbe na istoku

Još uvijek je upitno što su stvarni ciljevi Moskve. To je teško shvatiti budući da Rusija još uvijek negira da se radi o invaziji, već inzistira da ona provodi – denacifikaciju Ukrajine.

Putin u najmanju ruku želi zauzeti dijelove istočne Ukrajine. Područja poput Donjecka i Luhanska, koja čine regiju Donbas, kontroliraju separatisti koje podržava Rusija još od 2014., kada je anektiran Krim.

Iako svi pozorno promatraju ruski napredak na području Kijeva, većina ukrajinske vojske je i dalje stacionirana u blizini Donjecka i Luhanska. Prema položajima ruskih trupa da se zaključiti da one namjeravaju okružiti vojsku na tom području s tri strane.

“Južne vojne postrojbe – u Donjecku, Luhansku, Mariupolju, Berdjansku, Melitopolju – to su najbolje trupe u ruskoj vojsci. Trenirane su za borbu protiv NATO-a”, rekao je analitičar Cranny-Evans s instituta Royal United Services Institute.

Dodao je kako su zapadni mediji previše usredotočeni na gubitke Rusije i ne prikazuju pravu dinamiku rata.

“Ako pogledamo karte, jasno je da su ruske snage ušle duboko na tuđi teritorij. Zauzele su dosta gradova. Bez obzira na to koliko je ruskih vozila dignuto u zrak ili koliko je ruskih vojnika ubijeno, vjerojatno je i vrlo velik broj Ukrajinaca doživio sličnu sudbinu”, kazao je Cranny-Evans.

3. Bit će još govora o pregovorima

Jedan scenarij je da bi rat u Ukrajini mogao prerasti u dugotrajan sukob.

“Pregovori su jedno područje koje izgleda obećavajuće jer su i Rusija i Ukrajina u posljednjih tjedan dana izjavile da oni kreću u boljem smjeru”, rekao je Keir Giles iz britanske organizacije Chatham House.

Rusija u svojim zahtjevima traži da Ukrajina odustane od pridruživanja NATO-u, demilitarizaciju i usvajanje neutralnog statusa kakav imaju Austrija i Švedska. Ali još treba ustanoviti što ti uvjeti točno znače.

Glasnogovornik Vladimira Putina Dmitrij Peskov rekao je jučer za CNN da Rusija također želi da Ukrajina prihvati Krim kao dio Rusije te da su Luhansk i Donjeck neovisne države.

Američki dužnosnici stoga nisu baš optimistični glede ishoda pregovora. Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je na prošlotjednoj konferenciji kako je malo vjerojatno da će se rat riješiti diplomatskim putem, dodavši da su potezi ruske vojske “u potpunoj suprotnosti s bilo kakvim ozbiljnim diplomatskim naporima za okončanje rata”.

Također je kazao da bi Rusija mogla upotrijebiti kemijsko oružje.

4. Ukrajinski civili u Rusiji

Ruske vlasti su poručile stanovnicima Mariupolja da napuste grad te su otvorile takozvane humanitarne koridore kojima bi civili mogli pobjeći od sukoba. Ruske RIA Novosti izvijestile su da je gotovo 60.000 stanovnika Mariupolja pristiglo na ruski teritorij. No gradske vlasti Mariupolja optužile su Rusiju da prisiljava stanovnike da protiv svoje volje pobjegnu na ruski teritorij.

“Tijekom prošlog tjedna nekoliko tisuća stanovnika Mariupolja odvedeno je na ruski teritorij”, navodi se u priopćenju grada.

Vadim Bojčenko, gradonačelnik Mariupolja, rekao je u subotu da je “to što sada rade okupatori već poznato starijoj generaciji, koja je vidjela užasne događaje iz Drugog svjetskog rata, kada su nacisti nasilno zarobljavali ljude”.

Keir Giles iz organizacije Chatham House kazao je da bi se u narednim tjednima mogao ponoviti scenarij iz mračne ruske povijesti te se osvrnuo na deportacije stotina tisuća ljudi iz Estonije, Latvije i Litve, koje je Rusija pripojila Sovjetskom Savezu na početku Drugog svjetskog rata.

“Deportacija je eufemizam za ono što se dogodilo tim ljudima. Njih su porobili i izgladnjivali. Radi se o slanju žena, djece, ljudi koje želite ukloniti iz društva”, rekao je Giles.

“Čekala ih je užasna sudbina. Ako su preživjeli, nisu se u svoju zemlju vraćali godinama ili desetljećima”, dodao je.

5. Ukrajinu bi mogli napustiti milijuni stanovnika

Jedno je sudbina rata, a drugo sudbina Ukrajine. Naime, dijelovi Ukrajine počinju već sada izgledati kao gradovi duhova. Već je više od 3.5 milijuna Ukrajinaca napustilo zemlju.

Većinom su to žene i djeca, što znači da je došlo do raspada obitelji. Rat u Ukrajini je pokrenuo najveći val izbjeglica koji je Europa vidjela od Drugog svjetskog rata – radi se o otprilike 100.000 ljudi dnevno.

Povijest nam pokazuje da se izbjeglice često ne vraćaju u svoju zemlju jer se nemaju čemu vratiti ili se boje novih sukoba.

“Ako gledamo kroz povijest, agresivni autoritarni režimi se obično ne mijenjaju u pozitivnom smjeru. Dakle, ako Ukrajinci pristanu na neutralnost, pitanje je hoće li Rusija time biti zadovoljna, možda će onda zatražiti Donjeck i Luhansk”, rekao je Cranny-Evans.