NA EUROPSKIM su burzama jutros cijene dionica oštro pale jer se ulagači plaše agresivnog povećanja kamata američke središnje banke, a zabrinjava ih i usporavanje rasta kineskog gospodarstva.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9:30 u minusu 1.3 posto.

Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 1.79 posto, na 7387 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 1.63 posto, na 13.911 bodova, a pariški CAC 1.93 posto, na 6454 boda.

Pad indeksa posljedica je signala iz američke središnje banke o agresivnom povećanju ključnih kamatnih stopa, ali i usporavanja rasta kineskog gospodarstva.

Zbog toga ulagače nije ohrabrila ni jučerašnja pobjeda Emmanuela Macrona na predsjedničkim izborima u Francuskoj. I na azijskim su burzama cijene dionica oštro pale pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9:30 bio u minusu 2.5 posto i skliznuo na najnižu razinu u šest tjedana.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 1.9 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju skliznule između 1.7 i 5.1 posto. U Australiji se zbog praznika ne radi.

Pad dionica na Wall Streetu u petak

Loše na tržišta utječe oštar pad cijena dionica na Wall Streetu u petak jer je sve jasnije da će američka središnja banka agresivno povećati ključne kamatne stope kako bi suzbila inflaciju, koja se u SAD-u kreće na najvišim razinama u više od 40 godina.

Fed je na sjednici u ožujku povećao kamatne stope prvi put od 2018. godine, za 0.25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0.50 postotnih bodova.

No nakon prošlotjednih komentara predsjednika Jeromea Powella i drugih čelnika Feda sve je jasnije da će se i kasnije monetarna politika agresivno zaoštravati. Sada se već špekulira da bi Fed mogao povećati kamate za 0.50 postotnih bodova i u lipnju te srpnju. To bi usporilo rast američkog gospodarstva, a ulagači se plaše i moguće recesije.

“Zabrinutosti oko kamata i recesije sada su najveći rizici za investitore. Rast cijena hrane i goriva, zajedno s okončanjem poticajnih programa središnjih banaka, mogli bi izazvati pad potrošnje, a time i gospodarstva”, kaže Candace Browning, direktorica istraživanja u Bank of America.

Sve to nisu dobre vijesti za azijske kompanije jer su Sjedinjene Države njihovo najveće izvozno tržište.

Posljednjih tjedana azijska su tržišta pod pritiskom i zbog vala širenja koronavirusa u Kini, što je dovelo do zatvaranja Šangaja i nekoliko drugih gradova, a polagano se uvode i restriktivne mjere u dijelovima Pekinga. To će, pak, usporiti ionako usporen rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Ulagači se nadaju novim poticajnim mjerama kineskih vlasti, a one poručuju da će poticaja biti, ali da to nema smisla dok su na snazi mjere zatvaranja.