GLOBALNI troškovi za vojsku bili su 1917 bilijuna dolara 2019., što je 3,6% više nego 2018. i čak 7,2% više nego 2010. Zapravo, vojni izdaci lani su bili na najvišoj razini od 1988. do danas, prema izvješću Instituta za istraživanje međunarodnog mira u Stockholmu (SIPRI).

Taj je skok posebno zabrinjavajuć jer je dio višegodišnjeg trenda. Globalni vojni izdaci kontinuirano su padali u godinama nakon svjetske financijske krize 2008., ali od 2015. do danas ponovno kontinuirano rastu, da bi se sada vratili na razinu s kraja Hladnog rata.

No činjenica da je rast prošle godine bio najviši u posljednjih 10 godina sugerira da se naoružavanje dodatno ubrzalo.

Trendovi globalnog ulaganja u vojsku u posljednjih 30 godina mogu se podijeliti u četiri faze, objasnio je istraživač SIPRI-ja Nan Tian. Izdvajanja su nakon kolapsa komunističkog bloka, predvođenog Sovjetskim Savezom, kroz čitave devedesete bila u padu, što Tian opisuje kao “period mirovne dividende”, odnosno pozitivnih posljedica okončanja Hladnog rata.

Pad u devedesetima, rast do 2010., pad do 2015., nakon toga opet rast

Taj je pad, međutim, završen 2000., a teroristički napad na Ameriku 11. rujna 2001. uzdrmao je tu zemlju i čitav svijet i potaknuo novi val povećanja vojnih proračuna. To je trajalo do 2010., odnosno 2011. kad je financijska kriza uzela svoj danak.

“Ali nedavno, u posljednje tri godine, zaista vidimo da su (vojni) troškovi opet narasli. Razlog je taj što je SAD najavio zaista skupe programe modernizacije… također, imali smo kraj mjera štednje u mnogim zemljama s velikim vojnim troškovima”, objasnio je Tian.

Graf: SIPRI

Američki obrambeni proračun narastao je tako za 5,3% prošle godine na iznos od 732 milijarde dolara, što je čak 38% ukupnih svjetskih vojnih izdataka. Sam porast američkog obrambenog proračuna u 2019. jednak je ukupnom obrambenom proračunu Njemačke, ističe SIPRI.

Drugim riječima, SAD je i dalje neprikosnovena jedina svjetska vojna supersila, s čijim se ukupnim vojnim kapacitetima nijedna druga zemlja ne može mjeriti. Osim što je američka vojska zaposlila novih 16.000 vojnika, nastavila je modernizaciju svog konvencionalnog i nuklearnog oružanog programa. Iako američki predsjednik Donald Trump nesumnjivo pretjeruje kada kaže da je za njegovog prethodnika Baracka Obame vojni arsenal bio “ispražnjen” i da je vojska čak “ostala bez streljiva”, istina je da je njegova administracija znatno povećala obrambeni proračun.

U Aziji od 1989. raste ulaganje u vojsku, prednjači Kina

Što se Azije tiče, vojna izdvajanja su u porastu svake godine od 1989. do danas. Taj rast, naravno, predvode Kina i Indija, koje su druga i treća zemlja na rang-listi ove godine. Vojna izdvajanja Kine iznosila su 261 milijardu, što je 5,1% više nego 2018. i 14% ukupnih svjetskih vojnih izdvajanja. O tome koliko je Kina povećala svoje vojne kapacitete najbolje svjedoči podatak da je od 2010. do danas povećala vojna izdvajanja za nevjerojatnih 85%.

Vojni izdaci Indije porasli su pak za 6,8% od 2018., no i dalje iznose prilično maleni udio svjetskih vojnih izdataka, s obzirom na to da se radi o drugoj najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu – 3,7%.

„Napeta situacija sa susjednim Pakistanom i Kinom glavni su razlozi zašto je indijska vlada tako drastično povećala izdvajanja za vojsku”, objasnio je drugi istraživač SIPRI-ja, Siemon Wezeman.

“U slučaju Indije i Kine, vidjeli smo konzistentno povećanje u posljednjih 30 godina. Dok su Indija i Kina zaista trošile mnogo manje od zapadne Europe u devedesetima… Kina ih je zaista počela dostizati od 2000. do danas”, objasnio je Tian. Kineski obrambeni proračun danas je nekoliko puta veći od francuskog ili britanskog, usporedbe radi.

“Dok smo prije nekoliko godina vidjeli prvi put da nema zemalja zapadne Europe u prvih pet zemalja po vojnim troškovima u svijetu, ovo je prvi put da (u prvih pet) vidimo dvije azijske zemlje, Indiju i Kinu, među prve tri zemlje, nakon čega slijede Rusija i Saudijska Arabija”, dodao je istraživač ovog švedskog javnog instituta.

Saudijska Arabija ispred Francuske, Njemačke i Velike Britanije

Rusija je, naime, iza Kine i Indije na četvrtom mjestu, s obrambenim proračunom od 65,1 milijarde dolara, što je 4,5% više nego 2018. i iznosi 3,4% ukupnih svjetskih vojnih troškova.

Saudijska Arabija je na petom mjestu s 3,2% ukupnih svjetskih izdvajanja, što je prilično nevjerojatno s obzirom na to da se radi o zemlji s manje stanovnika od Španjolske ili Poljske. Njen obrambeni proračun iznosio je lani 61,9 milijardi dolara, što je ipak 16% manje nego 2018.

Iako podaci nisu dostupni za čitav Bliski istok, udio njenog vojnog uvoza u globalnom vojnom uvozu najveći je u posljednjih 70 godina, od 1950., navodi Wezeman.

“To je djelomično vezano za aktualne sukobe i vrlo snažne tenzije, Iran protiv zaljevskih monarhija, Saudijske Arabije. To je vrlo snažan faktor iza uvoza oružja, pogotovo kod zaljevskih država”, ocjenjuje Wezeman.

Na šestom mjestu je Francuska, s obrambenim proračunom od 50,1 milijardi dolara, što je 2,6% ukupnih svjetskih izdataka. To je također 1,6% više nego 2018.

Njemačka povećala vojna izdvajanja za čak 10%, je li to zbog Trumpovog pritiska?

Njemačka je na sedmom mjestu ove top-liste s proračunom od 49,3 milijardi dolara, što je 2,6% ukupnih svjetskih izdvajanja i čak 10% više nego 2018. Štoviše, rast njemačkih izdataka najviši je na svijetu ove godine, gledano u postocima. Kako smo već spomenuli, američki je rast u apsolutnim brojkama ipak najviši, budući da je i njihov ukupni vojni proračun daleko najveći.

Kako je za Deutsche Welle objasnio politolog Max Mutschler iz bonskog Međunarodnog centra za konverziju (BICC) za Deutsche Welle, glavni razlog za ozbiljan rast njemačkih obrambenih izdvajanja je dogovoreni cilj NATO-a prema kojem bi sve članice ovog saveza trebale doseći prag obrambenih izdataka od minimalno 2% svog nacionalnog BDP-a. A Trump je posebno pojačao pritisak na ostale članice oko tog cilja, često na vrlo agresivan i činjenično neutemeljen način.

„Još i prije Trumpove administracije na Njemačku je vršen pritisak da poveća izdvajanja za vojsku. Taj pritisak sada pokazuje rezultate. Ipak, mora se reći da su izdvajanja još uvijek dosta daleko od tih dva posto”, objasnio je Mutschler.

Ipak, dok Rusija, primjerice, za vojsku izdvaja 4% svog BDP-a, Njemačka za svoju i dalje izdvaja samo 1.38%.

Velika Britanija je pala na osmo mjesto, s proračunom od 48,7 milijardi dolara, što je 2,5% ukupnih svjetskih troškova i jednako kao 2018.

Istočna Europa se naoružava zbog straha od Rusije?

Na devetom i desetom mjestu su još dvije azijske zemlje: Japan, s 47,6 milijardi dolara troškova (2,5% svjetskih) i neznatnim padom od 0,1% u odnosu na 2018., te Južna Koreja s 43,9 milijardi dolara troškova (2,3% svjetskih) i rastom od 7,5%.

A dok je zapadna Europa u prosjeku blago smanjila svoje vojne izdatke od 2010. do 2019., istočna Europa povećala ih je za čak 35%. “Dio toga je naprosto reakcija na percipiranu prijetnju iz Rusije”, dok je drugi razlog zamjena zastarjele sovjetske opreme i naoružanja i kupnja novog, NATO-kompatibilnog, zaključuje Tian.

Europske zemlje, osim što vide veću prijetnju od Rusije, također prolaze kroz ciklus zamjene svoje četvrte generacije vojnih letjelica s petom generacijom vojnih letjelica. Tako da velike količine novih vojnih letjelica, sve, ili gotovo sve iz SAD-a, idu za Europu”, dodao je Tian.

“Ne znamo je moguć oružani sukob između SAD-a i Kine”

S druge strane, Diego Lopes da Silva, njegov kolega istraživač iz ovog švedskog instituta, smatra da i veća njemačka izdvajanja imaju veze s tim da se „Rusija sve više doživljava kao prijetnja”.

Lopes da Silva dodaje i da vlada u Berlinu nije jedina koja Rusiju doživljava kao opasnost. Šest od vodećih petnaest država svijeta, koje najviše izdvajaju za naoružanje, su članice NATO-a. Pored SAD-a, Njemačke, Francuske i Velike Britanije tu su još Italija i Kanada. Ako se njihovi izdaci zbroje, dolazi se do gotovo polovine svjetskih izdataka za naoružanje. Dvadeset i devet zemalja članica NATO-a ukupno su 2019. godine za obranu izdvojile 1035 milijardi dolara.

Za Maxa Mutschlera iz centra BICC te brojke nisu iznenađenje. „Izdaci za vojsku se orijentiraju na najcrnije scenarije”, kaže ovaj politolog za DW. Često su u javnosti u prvom planu bili ekonomski sukobi među državama. Ali, u pozadini je uvijek postojala i prijetnja od vojnog sukoba: „Kada je riječ o napetoj situaciji između SAD-a i Kine recimo, ne znamo je li moguć i oružani sukob. Ali, vojske tih zemalja se pripremaju i na takav scenarij i vrlo su uspješne u svom lobiranju.”

AMERIČKI državni tajnik Mike Pompeo rekao je da postoje veliki dokazi da je koronavirus došao iz laboratorija u Wuhanu.

“Imamo golem dokaz da je sve započelo ondje”, javlja France24.

Tvrdi kako ovo nije prvi put da se dogodilo nešto takvo.

“Ovo nije prvi put da je svijet izložen virusima kao posljedici neuspjeha u kineskom laboratoriju”, kaže Pompeo. 

Kineski institut odbacuje navode, a većina stručnjaka tvrdi da je virus nastao na tržnici u Wuhanu i tako sa životinje prešao na čovjeka.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom za koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

KAKO bi držali širenje koronavirusa pod kontrolom, ljudi će morati živjeti pod restriktivnim mjerama još dvije ili više godina, smatra znanstvenik koji vodi švicarski stožer za borbu protiv tog virusa.

Epidemiolog i stručnjak za javno zdravlje je u razgovoru za novine NZZ am Sonntag rekao kako se nada da će rašireno cijepljenje krenuti za godinu dana, no upozorio je da još ima puno prepreka.

“Zasad slabo poznajemo virus. Moguće je da ćemo otkriti neugodne kvalitete koje će zakomplicirati i usporiti razvoj djelotvornih i sigurnih cjepiva”, dodao je.

Upozorio je kako će ljudi i dalje morati nositi maske, poštivati higijenu i međusobnu distancu kako bi se širenje virusa kontroliralo. 

“Djeca ne igraju veliku ulogu u širenju virusa”

Uoči švicarskog otvaranja osnovnih škola 11. svibnja Egger je poručio roditeljima da se ne trebaju brinuti jer ne postoje precizno dokumentirani slučajevi u kojima su djeca zarazila odrasle te skoro nijedan slučaj zaraze među djecom.

“U svijetu ima 3 milijuna slučajeva covida-19. Podaci pokazuju da djeca ne igraju veliku ulogu u širenju virusa”, kazao je, no nije odbacio da je zaraza od djece moguća pa je zamolio roditelje da ipak budu oprezni.

CRNOGORSKA policija priopćila je u subotu da je na brodu Budva u njemačkoj luci zaplijenjeno 500 kilograma kokaina te je tako „prerezana još jedna međunarodna ruta krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Europu“.

U zajedničkoj akciji u Hamburgu sudjelovali su i agenti američke agencije DEA te policije Velike Britanije, Portugala, Španjolske, Njemačke i Nizozemske.

Crnogorski mediji javljaju da brod Budva plovi pod zastavom Crne Gore, da je na njemu crnogorska posada te da je u petak nešto poslije 22 sata uplovio u luku Hamburg.

KOGA posebno ugrožava koronavirus? Koje su (ranije) bolesti najrizičnije? Njemački patolozi su u međuvremenu obavili cijeli niz obdukcija. Što su doznali?

“Treba izbjegavati unutarnji pregled preminule osobe, obdukcije ili druge mjere za proizvodnju aerosola”, pisalo je početkom travnja na internetskoj stranici Instituta Robert Koch (RKI). Ova institucija, koja je na saveznoj razini odgovorna za nadzor i borbu protiv zaraznih bolesti, kasnije je promijenila svoje mišljenje. Potpredsjednik Instituta Lars Schaade sad kaže da je ispravno, pogotovo ako je bolest nova, da se obdukcije rade u što je moguće većoj mjeri – ali uz odgovarajuće mjere sigurnosti.

“Bio je to lapsus”, tako predsjednik Saveznog udruženja njemačkih patologa Karl Friedrich Bürrig komentira preporuku RKI-ja otprije mjesec dana, koja je u međuvremenu opozvana. Tada je preporuka bila da se iz sigurnosnih razloga ne smije vršiti obdukciju osoba zaraženih virusom covid-19. “Kod svih modernih zaraznih bolesti, obdukcija je vrlo važna za utvrđivanje tijeka bolesti, uključujući i covid-19”, naglašava Bürrig, prenosi Deutsche Welle.

Najveća baza podataka u Hamburgu

Međutim, nisu se svi patolozi držali prvobitne preporuke RKI-ja. Klaus Püschel, direktor Instituta za sudsku medicinu pri Sveučilišnom medicinskom centru Hamburg-Eppendorf, trenutno ima najopsežniju bazu podataka. “Možemo naučiti od mrtvih, i to za žive”, kaže Püschel.

Klaus Püschel je od 22. ožujka do 11. travnja obavio obdukciju 65 preminulih pacijenata koji su bili zaraženim virusom covid-19. Od tog broja, 46 ih je ranije imalo bolesti pluća, 28 je imalo bolest drugih unutarnjih organa ili presađenih organa. Deset je patilo od dijabetesa ili pretilosti, deset od raka i 16 je bilo dementno. Neki od preminulih su imali istovremeno i više navedenih bolesti. Püschelova baza sada sadrži podatke o više od 100 obdukcija. Svi oni potvrđuju: nitko od mrtvih nije isključivo bio pogođen koronavirusom, ali su praktički svi imali kardiovaskularne probleme, visok krvni tlak, arteriosklerozu, dijabetes, rak, probleme s radom pluća ili bubrega ili cirozu jetre.

Püschel smatra da se koronavirus mora shvatiti vrlo ozbiljno. On kaže da je strah koji se širi od virusa ipak pretjeran i da to nije “posebno opasna virusna bolest”. Stoga smatra da su neka ograničenja, poput onih koja se odnose na rodbinu na sahrani preminule osobe, neutemeljena. “Ne biste ih trebali ljubiti, ali možete ih pogledati. Možete ih i dodirnuti ako nakon toga operete ruke”, kaže njemački patolog.

Istraživanja u Italiji i Španjolskoj

Püschelovi podaci otprilike odgovaraju studiji talijanskog ministarstva zdravstva koja se ne temelji na obdukcijama, nego tijeka bolesti 1738 preminulih pacijenata. Osim covida-19, 96,4 posto je imalo barem još jednu bolest. Najčešći su bili visoki krvni tlak (70 posto), dijabetes (32 posto) i kardiovaskularne bolesti (28 posto). Prosječna starost preminulih u Italiji je 79 godina – u Hamburgu 80 godina.

Svih 20 pacijenata preminulih od virusa covid-19 koje je pregledao Alexandar Tzankov, šef Odjela za obdukciju u Sveučilišnoj bolnici u Baselu, također je patilo od visokog krvnog tlaka. Osim toga, većina ih je imala višak kilograma. Dvije trećine imalo je srčane probleme, a trećina dijabetes. Međutim, glavni patolog iz Basela bolest ne bi nazvao relativno bezopasnom. “Svi ovi pacijenti vjerojatno bi živjeli dulje bez covida-19, možda sat, možda dan, tjedan ili godinu”, rekao je Tzankov.

Testiranje u staračkom domu

Šef Odjela patologije na berlinskom Charitéu David Horst također potvrđuje da su sve preminule osobe koje je pregledao i ranije imale neke bolesti, naime kardiovaskularne ili oboljenja pluća. “Neke su također imale višak kilograma. Međutim, ove bolesti su u Njemačkoj izuzetno česte kod starijih od 65 godina. Pogođena je svaka treća osoba. Vidimo da je rizična skupina u kojoj su infekcije koronom češće smrtne golema “, objasnio je on u intervjuu za Berliner Zeitung.

Što se tiče samog tijeka covida-19, Horst je rekao da akutno oštećenje pluća vodi tome da se pluća napune tekućinom i spriječe razmjenu plina. “Uz to, bakterije se često šire u tim oštećenim plućima, što dovodi do teške upale pluća i sepse”, rekao je patolog. Pored toga, bez obzira na pluća, često bi se mogli dogoditi poremećaji zgrušavanja krvi.

“Krvni ugrušci se formiraju u krvnim žilama i oni se nakon toga mogu prenijeti u velike plućne krvne žile i dovesti do akutnog kardiovaskularnog zatajenja”, rekao je patolog i dodao da mikro-ugrušci u organima također mogu prouzročiti oštećenja.

Što on kaže o raspravi o tome jesu li ljudi umrli “od” korone ili “s” njom?

“Smatram da je ovo kriva rasprava u krivo vrijeme. U slučajevima kad smo obducirali ljude koji su umrli od ‘korone’ svi preminuli su već od ranije imali neke bolesti, ali ne u mjeri u kojoj su sada bili životno ugroženi”, naglašava Horst. Prema njegovim riječima, ne bi se trebao stvoriti dojam da korona nije opasna i da bez nje ljudi ne bi umirali.