KONTROLA protoka informacija je oduvijek jedan od glavnih ciljeva velikih svjetskih sila. U prošlosti se prikupljanje informacija moglo provoditi klasičnim metodama špijuniranja, ali moderno doba proizvodi toliko puno informacija da klasične metode više ne mogu biti dovoljno efikasne.

Isto tako, ljudi nikada nisu bili spremniji dijeliti osobne informacije javno, pri čemu se kao glavni alat koriste društvene mreže. Podaci o kretanju, kupnji, mislima, osjećajima i događajima su od “privatne stvari” postali “javna stvar”.

Velike tehnološke kompanije koje upravljaju društvenim mrežama iskorištavaju tu činjenicu pa podatke o svojim korisnicima prikupljaju, obrađuju i prodaju drugim kompanijama. Twitter, Facebook, LinkedIn i druge društvene mreže od alata za oglašavanje sve više postaju mehanizmi za prodaju informacija, a razne kompanije na svijetu koriste te informacije za poboljšanje vlastitih prodajnih procesa.

Mogućnost društvenih mreža da prikupljaju gotovo beskonačne količine informacija je jako zanimljiva državama, pa i obavještajnim agencijama. Puno je efikasnije i jeftinije prikupljati podatke o mogućim prijetnjama na taj način nego starim obavještajnim metodama. Naravno, ni jedna država svijeta neće javno priznati takvu praksu, ali je javna tajna da se to događa.

Dok su SAD i države EU sasvim zadovoljni korištenjem Facebooka i drugih društvenih mreža za prikupljanje podataka o vlastitom stanovništvu, imaju veliku skepsu prema tome da istu stvar radi Kina. U zadnje vrijeme su sve više zabrinute oko toga da TikTok, u vlasništvu kineske kompanije Bytedance, ugrožava sigurnost i privatnost svojih korisnika sa Zapada i šalje podatke komunističkim vlastima Kine.

SAD je jako zabrinut oko TikToka

Krajem veljače je Bijela kuća naredila svim federalnim agencijama i drugi državnim tijelima da u roku od 30 dana obrišu TikTok sa svih službenih uređaja. Neke institucije, poput Ministarstva obrane i same Bijele kuće, to su učinile još 2020.

Prvi dan ožujka 2023. je Odbor za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD-a izglasao da se predsjedniku Joe Bidenu omogući zabrana korištenja kineskog TikToka diljem SAD-a. Nekoliko dana nakon toga je predsjednik Obavještajnog odbora Senata Mark Warner objavio da će predložiti zakon kojim bi se odredio način zabrane inozemne tehnologije, kao što je TikTok.

“Uzimaju podatke od Amerikanaca, ne čuvaju ih na sigurnom, ali ono što me više brine s TikTokom je da to može biti propagandni alat”, rekao je za Fox News Warner. U toj ocjeni se slažu obje glavne stranke, republikanska i demokratska. Zapravo se radi o kontinuitetu politike još od vremena Donalda Trumpa, kao i oko većine drugih pitanja oko Kine.

Zakon prvo mora biti izglasan u Predstavničkom domu, koji kontroliraju republikanci. Zatim ga mora odobriti Senat, u kojem većinu imaju demokrati. Nakon što oba predstavnička tijela prihvate novi zakon, predsjednik Biden ga mora u roku od deset dana potpisati ili staviti veto na njega.

Ako ne učini ni jedno, nakon deset dana predloženi zakon automatski stupa na snagu. Čak i ako uloži veto, zakon se vraća na doradu u Odbor za vanjske poslove Predstavničkog doma i može se još uvijek izglasati uz dvotrećinsku većinu tog i još jednog Odbora. Ipak, takve situacije su rijetke, a konsenzus oko zabrane TikToka je dovoljno snažan.

Kanada, EU, U.K., Tajvan… TikTok je postao neprihvatljiv

SAD je tek dio vala zabrane kineske društvene mreže, koji je toliko širok i nagao da se teško može vjerovati da se radi o slučajnosti. Europski parlament je 28.veljače zabranio TikTok na svim službenim uređajima, uz snažnu preporuku da ga članovi i osoblje izbrišu s osobnih uređaja. Europska komisija je provela istu zabranu tjedan dana ranije.

Istu zabranu je najavila vlada Kanade navodeći kao razlog informatičku sigurnost. “Iako su rizici korištenja ove aplikacije jasni, u ovom trenutku nemamo dokaza da su državne informacije ugrožene”, stoji u priopćenju vlade Kanade.

TikTok tvrdi da se nitko iz SAD-a, EU i Kanade nije javio kompaniji o sumnjama na nedopušteno korištenje informacija o korisnicima. Glavni strah je da ByteDance, vlasnik TikToka, može biti prisiljen od strane državnih vlasti Kine na predaju osobnih informacija svojih korisnika.

Velikom valu zabrane se priključilo i Ministarstvo obrane Danske navodeći kao opravdanje procjenu Centra za kibernetičku sigurnost da postoji rizik od špijuniranja. Radi se o instituciji koja je dio obavještajne mreže Danske. Još u veljači je parlament upozorio zaposlenike i zastupnike da TikTok predstavlja rizik od špijunaže.

Sličnu zabranu namjerava uvesti Ujedinjeno Kraljevstvo, predsjednik Francuske Emmanuel Macron je još krajem prošle godine najavio da razmišlja o tome, Ministarstvo obrane Njemačke je uvelo zabranu još 2020. a planira se širenje i na druga ministarstva.

Tajvan ga je krajem 2022. zabranio, također samo kod državnih zaposlenika i na službenim uređajima. Ta država je napravila i korak dalje, proširujući zabranu na sav software proizveden u Kini. Na tu odluku ih je potaknuo američki FBI.

Ostatak svijeta je počeo blokirati i ranije, ali iz različitih razloga

Države Zapada nisu prve koje su počele zabranjivati TikTok. Razlika je u tome što je većina drugih zemalja do ove godine uvodila zabranu zbog moralnih razloga, a ne sigurnosnih.

U travnju 2022. su talibanske vlasti Afganistana zabranile kinesku aplikaciju jer nije u skladu s “islamskim zakonom”, kvari mladež i gubitak je vremena. U Pakistanu se zabrana periodički uvodi i ukida od 2020., a mreža se optužuje da se preko nje širi pornografski i pedofilski materijal.

Samo u prvih pet mjeseci 2021. je uklonjeno preko 6 milijuna videa. Nakon obećanja kompanije da će bolje moderirati sadržaj, zabrana je krajem godine ukinuta. I druge muslimanske države, poput Indonezije i Bangladeša, povremeno su zabranjivale TikTok zbog nemoralnog i pornografskog sadržaja.

Zabranjen je bio tijekom sukoba Armenije i Azerbajdžana 2020. godine, uz ostale platforme kao što su Facebook, YouTube, Twitter i LinkedIn. Ta zabrana nije bila vezana uz sami TikTok, nego uz pokušaj kontrole protoka informacija u obje zemlje za vrijeme rata.

Još 2019. je Indija zabranila kinesku društvenu mrežu zbog pornografije i drugog “neželjenog” sadržaja. Visoki sud u Madrasu je zatražio zabranu od državnih vlasti Indije, uz napomenu da su maloljetnici koji koriste aplikaciju mete seksualnih predatora. Nakon što je više od 6 milijuna videa obrisano, zabrana je ukinuta.

Ministarstvo elektronike i informacijskih tehnologija Indije je 2020. zabranilo TikTok, uz još 58 drugih kineskih aplikacija. Navedeno je kako “šteti suverenitetu i integritetu Indije, obrani Indije, sigurnosti države i javnom redu”.

Zabrana je uslijedila nakon sukoba u pograničnoj regiji između Indije i Kine, u kojoj je živote izgubilo više od 20 indijskih vojnika. To je najveći sukob između te dvije države u 60 godina, a granica između njih je otvoreno pitanje.

Eskalacija je uslijedila nakon što je Kina povećala vojnu prisutnost blizu sporne regije, a zabrana TikToka i ostalih aplikacija je oblik vođenja ekonomskog rata. Zabrana je još uvijek na snazi, a u međuvremenu se proširila na više od 300 aplikacija.

Kina prednjači u kontroli internetskog sadržaja, blokada TikToka je sitnica prema onome što ona prakticira

Iako TikTok osuđuje zemlje koje uvode blokade, Kina to radi puno detaljnije i puno duže. Facebook je u toj državi zabranjen još od 2009. i prosvjeda naroda Ujgura protiv kineskih vlasti u najzapadnijoj pokrajini Kine.

I Twitter je blokiran, ali se zabrana često zaobilazi. Neke stranice, poput Wikipedije, oštro su cenzurirane i pod stalnim nadzorom komunističkih vlasti. Posebna pozornost se pridodaje izbjegavanju tema iz prošlosti Kine, primjerice masakra na trgu Tiananmenu 1989.

“Veliki vatreni zid Kine”, kako se naziva kombinacija zakonskih i tehničkih ograničenja, postavljena da bi se ograničio i kontrolirao protok informacija internetom, osim političke i propagandne, ima i ekonomsku ulogu.

Ograničavanjem i zabranom stranih stranica i društvenih mreža čuva golemo unutrašnje tržište od konkurencije. Dodatno, domaće kompanije je puno lakše kontrolirati, a time i raspravu i narative o osjetljivim događajima. Kina često zahtijeva od stranih kompanija da brišu sadržaje koji nisu prihvatljivi komunističkim vlastima i da mijenjaju rezultate pretraga određenih pojmova.

Upravo zbog činjenice da je internet daleko slobodniji u SAD-u i EU nego u Kini, blokiranje TikToka je kontroverzno premda se radi samo o blokiranju na službenim državnim uređajima, posebno vezanima za nacionalnu sigurnost.

Ali u Kini je ograničavanje, blokiranje i prilagođavanje interneta, aplikacija, društvenih mreža i slično nešto sasvim “normalno”. To se ne propitkuje, a čak i kompanije sa Zapada čije platforme nisu blokirane usko surađuju i pokoravaju se naredbama komunističkih vlasti.

Kina je jedna od država na svijetu s najograničenijim internetom, a kontrola protoka informacija na njemu se smatra nacionalnim sigurnosnim prioritetom. Dok se kompanije sa Zapada suočavaju s oštrim kontrolama i ograničenjima u Kini, kineske uživaju gotovo potpunu slobodu na Zapadu. Tome polako dolazi kraj, a Kini se uzvraća istom mjerom.