EUROPA se 2022. suočila s drugom najtoplijom godinom od kada postoje mjerenja, objavili su danas znanstvenici, upozorivši na klimatske promjene i posljedične vremenske ekstreme koji su uništili usjeve, isušili rijeke i prouzročili smrt tisuća ljudi. Prema Službi EU za klimatske promjene Kopernik (C3S), godina 2022. je ujedno bila peta najtoplija od barem 1850.

Inače, podaci C3S-a sežu od 1950., no podaci koji su ranije bilježeni potvrđuju da je protekla godina bila jedna od najtoplijih u povijesti mjerenja. C3S također ističe da je proteklih osam godina bilo najtoplije godine u svijetu od kada postoje mjerenja.

Planet je sada za 1.2 Celzijeva stupnja topliji nego u predindustrijskom razdoblju, što je rezultat ljudskog djelovanja, a temperature u Europi su se tijekom posljednja tri desetljeća povećale više nego dvostruko od svjetskog prosjeka.

Rekordno visoke temperature i u Hrvatskoj

“Već sada svjedočimo razornim posljedicama našeg svijeta koji se zagrijava”, rekla je zamjenica direktora C3S-a Samantha Burgess, koja poziva na hitno smanjenje emisije CO2 i na prilagodbu promjenama klime. Prošlo ljeto je bilo najtoplije u Europi ikada, a temperature su obarale rekorde u brojnim zemljama, uključujući Hrvatsku, Italiju i Španjolsku.

Toplinski valovi su prouzročili dodatnih 20.000 smrti u europskim zemljama, najviše u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji. U kombinaciji s nestašicom vode silna vrelina prouzročila je sušu golemih razmjera, a analiza pokazuje da je to bila najgora suša u Europi u posljednjih 500 godina.

Dvanaest europskih zemalja oborilo temperaturne rekorde

Najveći porast temperature zabilježen je u kasno ljeto, listopadu i prosincu. U Austriji je prosjek u listopadu 2022. bio 3.3 stupnja viši od prosječne listopadske temperature zabilježene između 1991. i 2020. Francuska i Slovenija također su zabilježile temperaturne anomalije od 3 stupnja ili više tog mjeseca. Hrvatska i Grčka su u prosincu imale 3 stupnja više temperature od prosječnih.

Italija je bila toplija od prosjeka u svim mjesecima u godini osim u dva. Zabilježila je najveću mjesečnu temperaturnu anomaliju ikad za tri različita mjeseca, u svibnju, listopadu i prosincu. Španjolska i Portugal oborili su rekorde u mjesečnim anomalijama u tri različite prilike.

Suha i vruća klima izazvala je šumske požare od Španjolske do Slovenije, uslijed kojih je u atmosferi diljem EU i Britanije završilo više stakleničkih plinova nego tijekom bilo kojeg ljeta u zadnjih 15 godina. Globalne temperature će prestati rasti jedino ako zemlje postignu “nultu” stopu emisije štetnih plinova, tj. ako ne budu ispuštale više plinova u atmosferu nego što ih uklone.

Posljedice klimatskih promjena se posebno osjete u siromašnim zemljama

EU, Velika Britanija, Kanada i Japan će to nastojati postići do 2050., a Kina i Indija ciljaju kasniji datum. Za sada, međutim, globalna emisija štetnih plinova i dalje raste. Koncentracije CO2 u atmosferi su 2022. u prosjeku iznosile su 417 ppm (dijelova na milijun), što je najveća razina unazad više od dva milijuna godina, ističe Kopernik.

Osim Europe, i drugi dijelovi svijeta nose se sa štetnim posljedicama promjene klime, posebice siromašne zemlje poput Pakistana ili Somalije. Zbog klimatskog fenomena La Nina istok Australije zabilježio je znatno niže temperature od uobičajenih i puno više kiše.

Na Antarktici se dramatično smanjuje ledena površina te je u veljači 2022. zabilježeno najveće smanjenje ledenog pokrova u 44 godine, koliko traje satelitsko praćenje.