SLOVENIJA i Bosna i Hercegovina prilično su nazadovale na ovogodišnjoj listi indeksa medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF), ali je suprotno u drugim dvjema Hrvatskoj susjednim zemljama. Crnogorski napredak je gotovo senzacionalan, a na listi se uspela i Srbija.

Slovenija je na listi pala za 18. mjesta, s 36. na 54., i tako se smjestila iza Hrvatske. To je najlošiji plasman Slovenije otkako RSF objavljuje indeks medijskih sloboda. Slovensko novinarsko društvo (DNS) smatra da je to novi dokaz srozavanja novinarskih standarda u zemlji, za što odgovornim drži posebno aktualnu vladu Janeza Janše, odnosno njene pritiske na novinare i redakcije.

“Sloboda medija i novinara ključna je za demokratski proces, a prilike u Sloveniji su loše”, navela je u priopćenju vodeća slovenska novinarska udruga. Politika, a posebno ona koja je sada na vlasti, novinare želi svesti na propagandiste, a diskreditirati sve one koji na to ne pristaju. U takvoj sredini nije ugodno biti novinar, navodi slovensko novinarsko društvo.

Napredak Crne Gore

Na listi je pala i Bosna i Hercegovina, s lanjskog 58. mjesta na ovogodišnje 67. Ondje mediji posebno loše stoje po ekonomskim indikatorima, na 101. su mjestu, dok su po zakonodavnom okviru na relativno dobrom 35.

Razloga za zadovoljstvo mogu imati u Crnoj Gori koja je s katastrofalnog prošlogodišnjeg 104. mjesta skočila na 63., uglavnom zato što je broj napada na novinare ove godine bio znatno manji.

Srbija se, pak, s 93. mjesta popela na 79. U toj je zemlji zakonodavni okvir dobar, bolji nego u Hrvatskoj po RSF-u, ali je zemlja po ekonomskom i političkom indikatoru na katastrofalnom 129. odnosno 118. mjestu.

Još dvije Hrvatskoj susjedne zemlje članice Europske unije lošije su plasirane od nje. Italija je s 41. pala na 58. mjesto, a Mađarska se nalazi na 85., što je doduše za sedam mjesta bolje nego 2021. Inače, uvjerljivo najlošija zemlja Europske unije po indeksu slobode medija je Grčka na 108. mjestu, ispred Bugarske koja je 92.