Pomoć Srbiji za energetiku ali i, kažu stručnjaci – za manju zavisnost od Rusije
Srbija je od Evropske unije dobila 165 miliona evra pomoći za prevazilaženje energetske krize. Odgovarajući ugovor potpisan je danas u Beogradu između predstavnika Srbije i Evropske unije. Ova pomoć deo je i napora Evropske unije da omogući Srbiji da smanji svoju zavisnost od ruskih energenata i od Rusije, smatraju analitičari.
Svečano potpisan u prisustvu predsednika Srbije i nekoliko ministara i ambasadora EU, finansijski sporazum omogućava da na račun Srbije legne 165 miliona evra kao deo paketa energetske podrške Evropske unije Srbiji. Ruska invazija poremetila je i energetsko snabdevanje, kazao je šef delegacije Evropske Unije u Srbiji.
„Tako što se držimo zajedno možemo da uspemo u ovim teškim vremenima. To se odnosi i na Srbiju i na Zapadni Balkan. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je prilikom posete Nišu prošlog oktobra šta god da Uvropska unija učini u to je uključen i Zapadni Balkan, zato što smo mi toliko uzajamno povezani. U našoj energetskoj uniji šta god da ovaj ili onaj uradi, ima uticaj na sve nas, kazao je Emanuele Žiofre.
Tih 165 miliona evra poreskih obveznika Evropske unije je jednako jednom procentu ukupnog budžeta Srbije, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
„Da, to će učiniti mogućim da siromašniji ljudi u Srbiji mogu da plaćaju nižu cenu električne energije. Da, mi ćemo u ovoj podeli rada koja postoji u Evropskoj uniji, a ja ću izneti neke brojeve po tom pitanju, moći da sačuvamo neka mala i srednja preduzeća kroz novac koji ćemo u njih da uložimo na ovakav način kroz niže cene energije“, izjavio je Vučić.
Paket pomoći deo je strategije Evropske unije da se ne samo zemlje članice, nego i zemlje na Zapadnom Balkanu smanje svoju zavisnost od ruskih energenata, pre svega gasa, kažu analitičari
„Evropska unija i Zapad izvlače Srbiju iz ruskih ruku što se tiče energije. Vi kada pogledate strukturu ruskog uvoza, 80 – 90 odsto je energija, to su gas i nafta“, rekao je Srećko Đukić, politički analitičar i diplomata.
„Sve države Zapadnog Balkana su dobile određeni paket pomoći. Srbija je dobila najveći, logično, zbog svoje pozicije kao najvećeg uvoznika gasa i nafte iz Rusije u tom momentu. Prosto, to je paket pomoći koji Srbiji daje mogućnost da razvije infrastrukturnu mrežu za neke druge izvore energije“, dodaje Nemanja Todorović-Štiplija.
Zavisnost od ruskog gasa dobijenog po nižoj ceni, kao i podrška oko Kosova na međunarodnom polju, dva su najviše navođena argumenta zašto Srbija ne bi trebalo da uvede sankcije Rusiji. I po jednom i po drugom pitanju jasno je da se preduzimaju koraci da se zavisnost Srbije od Rusije smanji. Srbija je poslednja zemlja na kontinentu koja je Rusiji ostavila otvorena vrata, kaže Đukić – što je politički kapital od koga se ne odustaje lako.