Kako je Rusija izgubila bitku koja je mogla sve promijeniti
Index Vijesti
11:26, 16. travnja 2023.
ELEKTRIČNI tramvaji ponovno voze u Kijevu, a električni skuteri raštrkani su pločnicima. Policijski sat počinje u ponoć, pa su ulice svijetle i užurbane. Prijenosni generatori, koje je bilo gotovo nemoguće pronaći jer su u prosincu nestali iz trgovina, prodaju se danas u pola cijene.
Kampanja Kremlja da slomi ukrajinsku volju za borbom pretvaranjem zime u oružje i onesposobljavanjem električne mreže na kraju je propala – ali bilo je trenutaka kada se činilo da je sve izgubljeno. Najmračniji tjedan u dugoj i hladnoj zimi došao je sredinom studenog, kada su ruski projektili dolazili iz tri smjera, obarajući se na ukrajinske elektrane, piše The New York Times.
Činilo se da je sve izgubljeno
Energetski dužnosnici, okupljeni u tajnom bunkeru u Kijevu, gledali su kako alarmi bljeskaju na velikim ekranima koji pokazuju elektroenergetsku mrežu zemlje dok su se ključne podstanice, termoelektrane i hidroelektrane gasile jedna za drugom. Tada se dogodilo nešto što nisu vidjeli nikad tijekom višetjednih bombardiranja – sve nacionalne nuklearne elektrane su izbačene iz mreže.
U nekoliko sekundi kontrolne šipke postavljene iznad reaktora u tri aktivna postrojenja u Ukrajini pale su u jezgre kako bi apsorbirale neutrone i zaustavile lančanu reakciju koja bi mogla dovesti do taljenja. Reaktori koji daju 50 posto energije u Ukrajini prestali su s radom.
Istodobno su ruske rakete i bespilotne letjelice prekinule vezu Ukrajine s europskom mrežom, ključnim izvorom energije koji je pomogao zemlji da spriječi kolaps u vlastitoj mreži.
Na kontinentu svjetla Ukrajina je bila otok tame. Milijuni nisu imali grijanja. Zahodi se nisu ispirali. Redovi su se stvarali kod starih bunara dok su ljudi vukli spremnike vode u mrkli mrak stanova u Kijevu. Mnogima je pala internetska usluga. Dužnosnici su razgovarali o planovima masovne evakuacije. “To su bili neki od najtežih dana”, rekao je ukrajinski ministar energetike Herman Galuščenko.
Dok zima popušta svoj ledeni stisak, ukrajinska elektroenergetska mreža ne samo da opstaje nego je početkom ožujka čak proizvela višak energije prvi put u nekoliko mjeseci. Ipak, još je puno posla. Ruski napadi uništili su ili oštetili više od 40 posto nacionalne energetske infrastrukture, a popravak će stajati milijarde dolara, navodi se u novom izvješću Svjetske banke.
Kako je Ukrajina dobila rat oko elektroenergetske mreže
Nisu to bile samo rakete. U mjestima i gradovima iz kojih su se ruske snage bile prisiljene povući infrastruktura je namjerno uništavana dok su osvajači bježali. Posuli su tlo tisućama mina, zbog čega su popravci bili spori. Duž cijelog fronta razrušeni gradovi i sela mjesecima su bili bez struje.
“Od početka kontinuiranog bombardiranja infrastrukture u listopadu, Rusija je pogodila 112 različitih ciljeva s 255 projektila”, rekao je početkom ožujka ukrajinski glavni tužitelj Andrij Kostin. Rusija je lansirala još stotine projektila i dronova koji su oboreni.
Sposobnost Ukrajine da preživi rat na vlastitoj elektroenergetskoj mreži omogućena je kombinacijom novih sustava protuzračne obrane koje su osigurali zapadni saveznici, predratnim planiranjem smanjenja dugogodišnje ovisnosti o ruskoj energiji i vještim inženjerskim rješavanjem problema.
Ukrajini je također pomogla robusna mreža – naslijeđe sovjetskog dizajna infrastrukture – međunarodne donacije kritičnih zaliha i predanost komunalnih radnika koji su često radili danonoćno i pod velikim rizikom. Deseci energetskih radnika ubijeni su u raketnim napadima i eksplozijama rudnika, a stotine su ozlijeđene, ističu ukrajinski dužnosnici.
Prvi val projektila ostavio je zaprepaštene ukrajinske energetičare. “Svi su imali velike oči”, rekao je Ihor, glavni inženjer u ključnoj trafostanici. Ali nakon dva do tri tjedna obrazac ruskih zračnih napada postao je jasan, a radnici komunalnih službi naučili su mjere za zaštitu najvitalnije opreme.
Ruski napadi imali su neke pozitivne učinke
Ipak, ruski napadi na mrežu imali su i neke pozitivne učinke, nagnavši pristaše Ukrajine da ubrzaju isporuku sustava protuzračne obrane koje je Kijev tražio od prvih dana rata. Otkako je Ukrajina dobila te sustave, šteta nanesena raketnim bombardiranjem dramatično se smanjila, rekao je u intervjuu u ožujku Volodimir Kudricki, čelnik ukrajinske nacionalne elektroenergetske kompanije Ukrenergo.
Ukrajina, međutim, još uvijek nema pravu obranu od balističkih projektila, nije uspjela oboriti šest ruskih hipersoničnih projektila Kinžal u posljednjem velikom napadu 9. ožujka. Kudricki je rekao da su inženjeri blisko surađivali s vojskom kako bi pratili nadolazeće valove projektila i bespilotnih letjelica i pokušali pripremiti mrežu da se ograniči šteta.
Rusija nije postigla cilj
Cilj Rusije bio je izbaciti sustav iz ravnoteže. Ukrajina je pronašla načine da to učini puno težim, djelomično prekinuvši vezu s ruskom električnom mrežom i povezujući se s europskim sustavom. Ruske su snage stalno pokušavale pogoditi linije od Europe do Ukrajine, a dva velika napada u studenome nakratko su prekinula tu vezu. Tada su i nuklearne elektrane ostale bez struje.
No, prilikom posjeta jednoj od tih elektrana nekoliko mjeseci kasnije, ministar energetike Galuščenko uvjerio se da će Ukrajina prebroditi zimu. Radovi na popravku za koje se očekivalo da će trajati 260 dana dovršeni su za samo 40 dana.
Za milijune Ukrajinaca bitka oko energije mogla se osjetiti svaki put kad bi im se ugasila svjetla. “Bilo je to ludo vrijeme”, rekla je Julija Špig, upraviteljica Electric Cineme: “Jednog dana sam se probudila i nije bilo struje. Otišla sam na posao, misleći da će tamo biti struje, ali bilo je isto. Tada sam shvatila koliko je loše.”
“Odlazak u kino je poput odmora, nekoliko sati za zaborav na rat”, rekla je Špig. Sada je to dovedeno u pitanje. No, kao i mnoge druge tvrtke, kino je pronašlo način da ostane otvoreno, koristeći generatore za ograničeno prikazivanje. Sada mu više nisu potrebni generatori, a jedina smetnja s kojom se publika mora nositi su gotovo svakodnevne zračne uzbune, podsjetnik da Rusija nije odustala od pokušaja da pokori Ukrajinu.
“Nadajmo se da više nikada nećemo morati prolaziti kroz još jednu zimu poput ove koju smo upravo proživjeli”, rekla je Špig.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?