U ITALIJI su od jučer umrle 464 oboljele osobe. Ukupan broj smrtnih slučajeva narastao je na 25.549.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 2646 novih slučajeva. Ukupan broj slučajeva time je narastao na 189.973.

U odnosu na jučer, to je značajan pad broja novooboljelih. Jučer je preminulo 437 ljudi.

Program pokretanja talijanskog gospodarstva

Talijanski premijer Giuseppe Conte najavio je da će “do kraja tjedna” predstaviti mjere ublažavanja ograničenja radi pokretanja gospodarstva i postupnog izlaska iz krize koronavirusa.

“Rado bih rekao da ćemo sve otvoriti. Odmah. Da krećemo sutra ujutro”, napisao je Conte u dugoj poruci na Facebooku. “Ali takva odluka bi bila neodgovorna. Krivulja zaraženih bi nekontrolirano porasla i uništila sve napore koje smo do sada poduzeli.”

Italija, koronavirusom najteže pogođena europska zemlja, u karanteni je od 9. ožujka, a neke regije sjevera zemlje i od ranije. Razdoblje karantene koja je dva puta bila produljena trebalo bi završiti 3. svibnja.

Vlada pokušava izbjeći izbijanje novog vala zaraze virusom, koji je odnio više od 24.000 života u Italiji, i poštedjeti gospodarstvo dodatnih šteta.

“Ovoj vladi je zaštita zdravlja građana prioritet, ali ona nije neosjetljiva na zaštitu učinkovitosti proizvodnog sustava”, napisao je Conte.

On je u svojoj poruci izložio poteškoće povezane s 2. fazom pokretanja zemlje i precizirao da će pojedinosti izložiti sugrađanima do kraja ovog tjedna.

Depresija i stres zbog karantene

Nakon više od 25.000 smrtnih slučajeva povezanih s novim koronavirusom i više od mjesec dana karantene kriza u Italiji uzima danak i u društvenom smislu jer ljudi sve više pate od stresa.

Ulice su jezivo tihe. Tišina vlada u urednim i čistim četvrtima Vicenze i Padove, gradovima koji spadaju među najbogatije na sjeveru Italije.

Jednako je i u mnogim drugim talijanskim pokrajinama, kazali su stanovnici Lombardije, Pijemonta i Emilije Romagne u telefonskim razgovorima za EUobserver.

Po ispitivanju koje su proveli Institut Piepoli i Talijansko udruženje psihologa, 80 posto Talijana pod stresom je zbog karantene.

Ova će godina biti ”annus horribilis” za talijansko gospodarstvo.

Milijuni Talijana već imaju financijskih poteškoća, a lokalni tisak piše da se ispred zalagaonica stvaraju dugi redovi ljudi u nevolji. Ostavljaju satove, narukvice i nakit kako bi posudili novac za kupnju namirnica.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

AMERIČKI državni tajnik Mike Pompeo izjavio je da je potrebno temeljito reformirati Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) i da je SAD, najveći donator te UN-ove agencije, možda više nikad neće ponovno financirati.

“Mislim da trebamo dobro pretresti WHO i vidjeti što će iz toga proizaći”, rekao je Pompeo za televiziju Fox.

“Posljednji put smo ga reformirali 2007. i ovo je prvi put da se moramo baviti nedostacima te organizacije unutar UN-a”, dodao je. “Moramo je popraviti, moramo strukturno popraviti WHO.”

Predsjednik Donald Trump ukinuo je prošli tjedan financiranje WHO-a, optužujući ga da je “sklon Kini” i da je podržao kineske “dezinformacije” o epidemiji koronavirusa.

Dužnosnici WHO-a su to demantirali, a Kina ustraje u tome da je bila transparentna i otvorena.

SAD je najveći pojedinačni sponzor WHO-a s oko 400 milijuna dolara u 2019., oko 15 posto ukupnog proračuna agencije.

U NJEMAČKOJ je prosječna dob umrlih od koronavirusa 80 godina. Iz statistika se, dakle, može zaključiti da se svi 80-godišnjaci koji ovih dana izađu iz kuće opasno igraju sa životom, poput gospođe Schnier, piše DW.

Kada sam nakon skoro tri tjedna pisanja dnevnika o mom bonskom životu u doba korone prestala jer sam zaključila da je korona zarobila svaki kutak moje duše i mog mozga i da moram izaći iz tog “ropstva”, obećala sam vam da ću podijeliti s vama svoje dojmove iz ovog mog njemačkog života u posebnim okolnostima kada ponovno osjetim potrebu za time. Tu potrebu je sada pobudila priča o gospođi Schnier.

Gospođa Schnier je dama iz mog susjedstva koja je prebacila 80-u i za koju ni ja ni moja obitelj do prije dva dana nismo ni znali da postoji, a kamoli je osobno poznavali. Prije dva dana smo, međutim, dobili e-mail od jedne jednako nam nepoznate gospođe koja se pozvala na ponudu moje obitelji. Mi smo, naime, prije nekoliko tjedana u našem župnom uredu ponudili svoju pomoć tamo gdje je ona u ovoj krizi prouzročenoj koronavirusom potrebna – naveli smo da možemo za nekoga otići u kupovinu, prošetati mu psa, obaviti za njega nešto što ne može jer ga je korona doslovno – a ne samo figurativno kao mene – zarobila.

U šoping za gospođu Schnier

Tjednima nam se nitko nije javljao, dok nam u inbox nije stigla već spomenuta poruka. Napisala ju je gospođa koja koordinira aktivnosti inicijative “Mreža Dobri susjedi”. Obavijestila nas je da bi jedna “starija dama”, gospođa Schnier, koja živi sama, bila vrlo zahvalna kad bismo jednog od idućih dana obavili malo veći šoping za nju. U poruci je stajao broj telefona i molba da joj se javimo u popodnevnim satima istoga dana jer će ona očekivati naš poziv.

Postupili smo prema uputama i nije trebalo dugo da se s druge strane linije oglasi gospođa Schnier. Njezinom oduševljenju nije bilo kraja. “Tako sam vam zahvalna da ste se javili! Tako je lijepo od vas da ćete za mene obaviti kupovinu!” cvrkutala je gospođa Schnier, a nas je od tolike zahvalnosti skoro spopala nelagoda. Odlazak u kupovinu za nepoznatu susjedu doista nije nikakav ni velik ni hrabar čin. Gospođa Schnier nam je rekla da živi sama i da je do sada u trgovinu odlazila sa svojim malim ruksakom i poduprta planinarskim štapovima. Ali nije baš “stabilna na nogama”, kaže, pa ne može baš nositi teže stvari, a čini joj se da bi doista trebala prorijediti odlazak u kupovinu pa bi joj trebalo malo zaliha tipa – nekoliko kilograma krumpira, dva-tri tetrapaka mlijeka, kilogram jabuka i slično…

Ništa bez čokolade!

Pitali smo je bismo li trebali doći automobilom ili je količina tolika da bismo je udvoje mogli transportirati biciklom. “Ne, ne automobilom, bicikl je simpatičniji”, odgovorila nam je naša nova poznanica dodavši kako je posebno veseli to što je naša 15-godišnja kći Lena izrazila spremnost da joj pomogne. Dogovorili smo se da ćemo doći do nje, da će nam ona kroz prozor – jer živi u prizemlju – dati kuvertu s popisom namirnica koje joj trebaju i 50 eura, a da ćemo joj mi tim istim putem vratiti kusur i robu koju smo za nju kupili. “Ali pod jednim uvjetom”, rekla je odlučno: “Da si Lena izabere neku čokoladu ili neki drugi slatkiš kao nagradu!”

Sat vremena kasnije primopredaja je bila obavljena. Saznali smo da je gospođa Schnier porijeklom iz Berlina, nije nam rekla ima li djece ili ne – a mi smo mislili da je indiskretno da je to pitamo – da inače svira violinu u hobi-orkestru i da je usamljena… Rekla je da bi nas rado pozvala da uđemo i popijemo kavu s njom, ali da to zbog korone ne bi bilo pametno. Napisali smo joj svoj broj telefona na kuverti s kusurom i rekli da se može javiti kadgod joj nešto treba ili poželi s nekim popričati.

Sveta privatnost i nova solidarnost

Ljudi poput gospođe Schnier sigurno ima puno. Svetinja privatnosti u vlastita četiri zida i picco bello vrtu, baš kao i izostanak spontanog druženja, u Njemačkoj su meni, koja dolazim iz jednog malog dalmatinskog mjesta, i to još s otoka, uvijek bili svojevrsni kulturni šok. U međuvremenu je, moram priznati, ta njemačka navika planiranog druženja i mene promijenila pa mi uvijek treba malo vremena da se, kada dođem na Korčulu, naviknem da mi ljudi u svako doba dana i noći – i s mora i s kopna – mogu banuti na vrata.

Sada je, međutim, ova kriza izazvana koronom, čitam, gledam i slušam već tjednima – kako kontradiktorno! – prisilila Nijemce stjerane u vlastita četiri zida da provire iz svojih uređenih vrtova i svoje privatne sfere, da se povežu, da ponude svoju pomoć susjedima – i da se usude zatražiti je. Posljednjih tjedana su pokrenute brojne crkvene i privatne inicijative i akcije: njemački auto-moto klub ADAC ima stranicu na kojoj su izlistani Facebook grupe i linkovi preko kojih ljudi mogu prema svom poštanskom broju ponuditi i zatražiti pomoć: nebenan.de, WirgegenC orona, Quarantäne-Engel samo su neki.

“Baš bi me veselilo kad bi se gospođa Schnier ponovno javila”, kaže mi moja 15-godišnja kći. I mene bi to veselilo. Zbog gospođe Schnier kojoj bismo mogli malo pomoći da izađe na kraj sa situacijom u koju ju je dovela korona, ali i zbog moje kćeri koja se na ovaj način i zahvaljujući ovoj krizi sreće s ljudima, sudbinama i problemima s kojima se inače ne bi srela. A ta iskustva bi je, uvjerena sam, mogla dugoročno učiniti boljim članom ove zajednice u kojoj prečesto živimo jedni pored drugih, a ne jedni s drugima.

KOMPANIJA Google u četvrtak je najavila da će svi oglašivači na njenoj internetskoj platformi, počevši od ovog ljeta, morati proći postupak verifikacije prije nego što kupe oglasni prostor kako bi taj dio svojeg poslovanja učinila transparentnijim.

Oglašivači će morati dati osobne podatke i dokumente o tvrtki koji dokazuju tko su i u kojoj zemlji rade, najavio je Google u objavi na svom blogu.

Do sada je Google tražio provjeru identiteta samo za političke oglašivače koji su na njegovoj platformi objavljivali oglase u izbornim kampanjama.

Postupak verifikacije često se koristi kako bi se filtriralo sumnjive oglašivače, poput onih koji su tijekom pandemije koronavirusa prodavali lažne medicinske zaštitne maske.

Kompanija je najavila da će početi oglašivače verificirati u fazama, prvo u Sjedinjenim Državama, a potom će nastaviti tu praksu širiti globalno, te da očekuje da će do dovršetka procesa trebati nekoliko godina.

Google je rekao da će korisnici moći vidjeti informacije o oglašivačima čiji im se oglasi prikazuju počevši od ovog ljeta.

NAJSTARIJI brat američke senatorice Elizabeth Warren, bivše kandidatkinje za demokratsku predsjedničku nominaciju, umro je u utorak navečer nakon što se zarazio novim koronavirusom, potvrdila je senatorica u četvrtak.

86-godišnji Donald Reed Herring, zvani Don Reed, bio je vojni pilot koji je letio u stotinama misija u Vijetnamu.

“Bio je šarmantan i zabavan, rođeni vođa”, napisala je na Twitteru Warren, senatorica iz Massachusettsa.

Herring je umro u Oklahomi, saveznoj američkoj državi u kojoj je Warren rođena i u kojoj još uvijek žive njena dva druga brata, John i David, također ratni veterani.

Warren je glasna kritičarka odgovora republikanskog predsjednika Donalda Trumpa na pandemiju novog koronavirusa, koji je ubio više od 47.000 Amerikanaca. Smatra se izglednim izborom za potpredsjedničko mjesto vjerojatnog kandidata demokrata na predsjedničkim izborima u studenome Joea Bidena.

Tijekom kampanje za kandidaturu Warren je često spominjala svoju braću. Često je spominjala i da su dvojica od njih, uključujući Dona Reeda, cijelog života republikanci koji su se ipak s njom slagali oko temeljnih nejednakosti koje su potkopale ekonomski i politički sustav SAD-a, a to je bio dio njenog argumenta da načela njenog programa dijele i konzervativni i liberalni Amerikanci.

Iako nijedan od braće nije bio u njenoj kampanji, pojavili su se u videosnimci u siječnju ističući kvalitete svoje mlađe sestre Betsy.

Opasnost od zaraze spriječila je obitelj da posjećuje svoje članove u medicinskim ustanovama.

“Zahvalna sam medicinskim sestrama i osoblju koji su se brinuli za njega, no teško je znati da nije bilo nikoga iz obitelji da ga drži za ruku ili još jednom kaže ‘volim te’ – i da nema sprovoda na kojem bi se mi koji smo ga voljeli okupili”, napisala je Warren na Twitteru. “Jako ćeš mi nedostajati, brate.”

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

IRAN će uništiti američke ratne brodove koji zaprijete sigurnosti iranskih brodova u Perzijskom zaljevu, rekao je na državnoj televiziji šef iranske elitne Revolucionarne garde, dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump upozorio Teheran zbog “uznemiravanja” američkih plovila.

“Naredio sam našim pomorskim snagama da unište sve američke terorističke snage u Perzijskom zaljevu koji prijete sigurnosti iranskih vojnih i svih drugih brodova”, rekao je general Hossein Salami.

“Sigurnost Perzijskog zaljeva dio je iranskih strateških prioriteta.”

Trump je u srijedu rekao da je uputio američku mornaricu da puca na iranske brodove koji ih uznemiravaju na moru, ali je kasnije rekao da ne mijenja vojna pravila djelovanja.

Američka vojska je ranije ovog mjeseca objavila da se 11 brodova iranske Revolucionarne garde nekoliko puta približilo američkim ratnim brodovima u Perzijskom zaljevu na “opasan i uznemirujuć” način.

“Amerikanci su iskusili našu moć u prošlosti i moraju iz toga učiti”

Teheran je za incident optužio svog dugogodišnjeg neprijatelja.

Iransko ministarstvo vanjskih poslova u četvrtak je pozvalo švicarskog veleposlanika u Teheranu, koji zastupa američke interese u toj zemlji, zbog najnovijih napetosti između Teherana i Washingtona.

“Amerikancima poručujem da smo potpuno odlučni i ozbiljni u obrani naše nacionalne sigurnosti, naše morske granice, naše sigurnosti plovidbe i naših snaga sigurnosti. Odlučno ćemo odgovoriti na svaku sabotažu”, rekao je Salami. 

“Amerikanci su iskusili našu moć u prošlosti i moraju iz toga učiti.”

Napetosti između Irana i SAD-a porasle su 2018. kada se Trump povukao iz nuklearnog sporazuma Irana sa šest svjetskih sila iz 2015. i ponovno Teheranu nametnuo sankcije.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif sugerira Trumpu da se posveti spašavanju američkih vojnika od epidemije koronavirusa.

“U američkoj vojsci je preko 5.000 zaraženih. Također, američke snage nemaju što raditi više od 11.000 kilometara od kuće i provocirati naše mornare na našim vlastitim obalama Perzijskog zaljeva”, tvitao je Zarif.

Iranski vođe klera vide prisutnost američke vojske na Bliskom istoku kao sigurnosnu prijetnju Islamskoj Republici.

Iranska Revolucionarna garda u srijedu je priopćila da su lansirali prvi vojni satelit u orbitu. Objavu je kritizirao Washington.

Američka vojska tvrdi da bi ista balistička tehnologija dugog dometa koja se koristi za slanje satelita u orbitu mogla omogućiti Teheranu lansiranje raketa dugog dometa, jednog dana i s nuklearnim bojnim glavama.

Teheran odbacuje američke tvrdnje da tim aktivnostima prikriva razvoj balističkih projektila i navodi da nikad nije težio razvoju nuklearnog oružja.

MOGUĆE je da će Veliku Britanija snaći najgora ekonomska kriza unazad nekoliko stoljeća, nakon što su zbog pandemije koronavirusa gospodarske aktivnosti gotovo zamrle, upozorio je u četvrtak jedan od stratega središnje nacionalne banke – Bank of England (BoE).

Jan Vlieghe, član odbora BoE za utvrđivanje kamatnih stopa, upozorio je da na “temelju ranih pokazatelja i iskustva ostalih zemalja koje su se nešto ranije od Ujedinjene Kraljevine našle na udaru krize uzrokovane pandemijom, čini se da se suočavamo s gospodarskim padom koji je brži i dublji od ičega što smo vidjeli u posljednjem stoljeću, a moguće je i više stoljeća”.

“Pandemija covida-19 i mjere izolacije su proizvele dramatičan šok u kanalu ponude jer ljudi ne rade, ali i u kanalu potražnje jer su zbog karantene poremećeni uobičajeni obrasci potrošnje”, rekao je Vlieghe.

Također pojašnjava da je na djelu “veliki asimetrični” šok jer su neki sektori pogođeni puno gore od drugih te dodaje da indeks PMI pokazuje da se, primjerice, sektor financijskih usluga puno bolje nosi s krizom od proizvodnje ili tekstilne industrije.

Ministarstvo financija i gospodarstva je priopćilo da će se vlada u samo sljedeća tri mjeseca morati zadužiti za 180 milijardi funta (223 milijarde američkih dolara) kako bi platila do sada neviđene mjere koje je poduzela u cilju sprečavanja kolapsa gospodarstva.

Jan Vlieghe, međutim, ima i dobru vijest i tvrdi da bi se gospodarstvo moglo oporaviti i vratiti na razinu prije koronakrize nakon što pandemija završi.

“No, za to će trebati vremena”, kazao je Vlieghe.

“Gospodarski potencijal trenutno je nemilosrdno napadnut, ali kada pandemiji jednom dođe kraj, u načelu bi se ekonomija trebala oporaviti i vratiti na prijašnju putanju”, pojasnio je i dodao da se očekuje polagani oporavak, a ne scenarij prema kojem nakon naglog, strelovitog pada slijedi nagli oporavak.

Skupina ekonomista upozorava na pad BDP-a od 13 posto u sadašnjem kvartalu, najveći nakon Drugog svjetskog rata.

Što se ostalih zemalja tiče, Economist Intelligence Unit (EIU) govori o 10-postotnom padu talijanske i francuske ekonomije u drugom kvartalu, ali se tako mračna prognoza odnosi i na inače vrlo robusno njemačko gospodarstvo.

Svjetska trgovinska organizacija (WTO) predviđa niz scenarija ove krize izazvane pandemijom koronavirusa – od “optimističnog” pada globalne trgovine od 13 posto, što je na razini krize iz 2008. godine pa do posve pesimističnog pada od 32 posto koji priziva Veliku krizu iz 1930-ih godina. Prema optimističnom scenariju WTO-a, ovogodišnji pad globalnog BDP-a bio bi 2,5 posto, dok bi u najgorem scenariju taj pad bio čak 8,8 posto.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.