INFLACIJA u Srbiji u srpnju je bila na razini od 12.8 posto, od čega je više od dvije trećine rasta posljedica utjecaja cijena hrane i energenata, priopćila je danas Narodna banka Srbije (NBS).

Uvoz energenata tijekom ove godine u Srbiju dosegnuo je vrijednost od 3.1 milijardu eura, što je, prema podacima NBS-a, za 2.1 milijarde eura više nego u prvoj polovici 2021. godine. Procjena NBS-a je da će inflacija biti na godišnjem vrhuncu najvjerojatnije koncem rujna, nakon čega se očekuje pad, rekla je čelnica nacionalne banke Jorgovanka Tabaković na predstavljanju kolovoškog Izvješća o inflaciji.

Na rast cijena u trećem tromjesečju će, prije svega, utjecati visoki troškovi proizvodnje zbog poskupljenja energenata, zatim visoke cijene poljoprivrednih proizvoda i industrijskih sirovina te znatan rast proizvođačkih cijena trgovinskih partnera Srbije iz zone eura, navedeno je u izvješću NBS-a.

“Očekuje se postupno opadanje inflacije”

Očekivanja nacionalne banke su, po riječima guvernerke Tabaković, da će se na postupno opadanje inflacije, poslije njezine najviše točke procijenjene za kraj rujna, reflektirati zaoštravanje monetarnih uvjeta, slabljenje globalnih faktora koji utječu na cijene hrane i energenata te mjere vlade Srbije o ograničenju nekih cijena.

U Izvješću o inflaciji istaknuto je kako NBS očekuje i da će udio deficita u bruto nacionalnom dohotku (BDP) porasti na 9.4 posto, ponajprije zbog rasta uvoza i cijene energenata. Unatoč tome, Srbija ne odustaje od optimističnih procjena rasta BDP-a.

“Očekujemo da će tromjesečne stope rasta BDP-a ostati pozitivne pa nismo mijenjali projekciju rasta u 2022. od 3.5 do 4.5 posto”, rekla je Tabaković. Najniža korigirana projekcija rasta BDP-a za 2023. je za pola postotka manja nego u 2022., rekla je ona.

Tabaković je rekla da nacionalna banka i dalje očekuje da će ove godine u zemlju stići 3.3 milijarde eura neto izravnih stranih ulaganja (FDI), naglasivši da je do kraja srpnja priljev FDI premašio dvije milijarde eura.

Srbijanske devizne rezerve su koncem srpnja iznosile 15 milijardi eura, što se ocjenjuje dovoljnom svotom za reagiranje u slučaju novih kriza, poput pandemije koronavirusa i ruske invazije u Ukrajini.