NATO-ovi planeri oduvijek su bili zabrinuti zbog graničnog prijelaza Storskog u Finnmarku, gdje se arktička Norveška suočava s hladnom realnošću Rusije. U sovjetsko doba granica od 194 kilometra bila je potencijalno žarište. Nuklearne podmornice Sjeverne flote Crvenog barjaka i dalje su bazirane u obližnjem Murmansku na ledenom Barentsovom moru.

Razlozi za novu brigu o granici množe se nakon invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu. Norveška policija nedavno je uhitila nekoliko Rusa, opremljenih dronovima i kamerama, koji su pokazivali neobičan interes za naftna i plinska postrojenja. Neki od osumnjičenih špijuna ušli su u Norvešku preko Storskoga, piše Simon Tisdall u komentaru za The Guardian.

Norveška postaje glavna meta Putinovog tajnog rata

Otkako je Rusija prekinula opskrbu Europe energijom u znak odmazde za zapadne sankcije i nakon prošlomjesečne sabotaže baltičkog plinovoda Sjeverni tok, Norveška je postala najveći dobavljač plina za Europu. Iako vlada u Oslu ne optužuje izravno Moskvu, svjesna je da zbog toga postaje glavna meta za operacije tajnog hibridnog ratovanja.

Posebnu zabrinutost izaziva Baltički plinovod, koji povezuje Norvešku s Poljskom i drugim zemljama Europske unije, a otvoren je u rujnu. Postoji zabrinutost da bi mogao doživjeti eksplozivnu sudbinu Sjevernog toka. U novoj eri neprijateljstva Rusije i Europe, teoretski ranjivi postaju i vitalni plinovodi koji opskrbljuju Veliku Britaniju.

“Vidimo posljedice nove sigurnosne situacije”

“Vidimo posljedice nove sigurnosne situacije u Norveškoj. Ne možemo isključiti nove slične slučajeve”, upozorila je norveška ministrica pravosuđa Emilie Enger Mehl poslije uhićenja ruskih državljana.

Nakon izvješća o bespilotnim letjelicama koje zuje oko platformi u Sjevernom moru, Norveška i Danska – uz zemlje kandidatkinje za NATO Finsku i Švedsku – pojačavaju sigurnosne i pomorske patrole.

Finska čak planira postaviti ogradu na dio granice s Rusijom bojeći se priljeva špijuna, sabotera i zlonamjerno dirigiranog dolaska ilegalnih migranata poput onoga na granici Bjelorusije i Poljske 2021. godine. Ruta preko Storskoga postala je popularna i zato što mladi Rusi izbjegavaju masovnu mobilizaciju.

Hibridni rat ima mnoge oblike, ali cilj je isti

Rusko nevojno hibridno ratovanje ima mnoge oblike, ali cilj im je identičan – izvršenje aktivnih mjera za nanošenje štete, zbunjivanje, zastrašivanje, slabljenje i podjelu ciljanih država uz zadržavanje mogućnosti poricanja. Stoga EU i SAD snažno sumnjaju da je Putin naredio sabotažu Sjevernog toka kao dio neobjavljenog energetskog rata protiv Europe. Ali on to poriče, a oni nisu predočili nikakav dokaz.

Iako postoji shvaćanje da se ruski predsjednik neće zaustaviti ni pred čim, čelnici EU se pitaju što bi mogao sljedeće učiniti da potkopa podršku Ukrajini i oslabi njihove vlade. Putin gubi na bojnom polju i unatoč svojim nuklearnim prijetnjama, očito se boji direktnog sukoba s NATO-om, za koji je svjestan da bi ga mogao izgubiti.

Razmišljajući unaprijed, logično je i razborito pretpostaviti da će se očajnički Putin sve više okretati hibridnim napadima u Europi.

Macron najavio pojačavanje sigurnosti ključne infrastrukture

Vjerojatno neće prezati ni pred čim. Francuska je zabrinuta da su mu na meti transatlantski internetski kabeli, ključni za zapadnu sigurnost i komunikacije. Francuski proračun za 2023. predviđa 3.1 milijun eura za obranu oceanskog dna. Dodatnih 11 milijuna eura navodno je namijenjeno za dronove i podvodne robote.

“Imamo bitnu infrastrukturu koja je izvan našeg teritorija – kabele, satelite te naftovode i plinovode. Pojačavali smo njihovu sigurnost i zaštitu od početka rata”, nedavno je otkrio francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Velika Britanija također se uključuje u takve napore. Ben Wallace, ministar obrane, obećao je da će prvi britanski “višenamjenski brod za nadzor oceana” biti operativan 2023. godine. Admiral Tony Radakin upozorio je u siječnju da će se prekidanje komunikacijskih kabela smatrati činom rata.

Međutim, Velika Britanija djeluje nespremno. Dodatnu zabrinutost izazvao je neobjašnjiv prekid podmorskog komunikacijskog kabela koji je prošlog tjedna ostavio u izolaciji stanovnike Shetlandskih otoka. Incident je ukazao na potencijalnu dimenziju hibridnog ratovanja.

Nemoguće je zaštititi baš sve od mogućih ruskih sabotaža

Dužnosnici EU priznaju da je nemoguće zaštititi baš sve – od nuklearnih elektrana, komunalnih usluga i računalnih sustava do zračnih luka i bolnica. Ova je ranjivost dramatično razotkrivena kada je sabotaža za koju je okrivljena Rusija zatvorila dijelove njemačke željezničke mreže u listopadu.

Ruske hibridne mogućnosti šire se na tajnu upotrebu specijalnih snaga, kao što su bili “mali zeleni ljudi” raspoređeni na Krimu 2014. godine. Takve snage mogu provoditi kibernetičke napade kakve je pretrpjela Estonija u kolovozu, širiti lažne vijesti i provoditi kampanje dezinformacija kao tijekom američkih predsjedničkih izbora 2016. i referenduma o Brexitu.

Korištenje “aktivnih mjera” teško je dokazati. NATO je 2016. objavio da će se “hibridne akcije” protiv jednog ili više saveznika smatrati napadom na sve članice prema članku 5. Sjevernoatlantskog ugovora. Ali problem je u definiciji – što predstavlja takav napad? Drugi problem je konsenzus oko toga tko je odgovoran.

Podjela, poremećaj i destabilizacija – plodovi Putinovog hibridnog rata

“Hibridne metode ratovanja dugo su se koristile za destabilizaciju protivnika. Ono što je novo u napadima posljednjih godina su njihova brzina, razmjer i intenzitet, što je olakšano brzom tehnološkom promjenom i globalnom povezanošću”, objavio je NATO u lipnju. Ekipe za potporu protiv hibridnih napada pružit će pomoć, ali prvenstveno je na konkretnim zemljama da se zaštite.

Hibridne prijetnje preklapaju se s već znatnim političkim i društvenim naporima koje je Europi nametnuo sukob u Ukrajini. Čelnici EU muče se oko ograničenja cijene plina i drugih mjera za energetsku krizu, dok su Francuska i Njemačka u sukobu oko buduće obrambene politike u odnosu na Rusiju. Ključni sastanak na vrhu nacionalnih vlada ovog tjedna je odgođen.

Macronova administracija je pod opsadom političkih suparnika s krajnje desnice i krajnje ljevice, štrajkaša i uličnih prosvjednika bijesnih zbog sve većih troškove života. Nepopularni njemački kancelar Olaf Scholz ima poteškoća održati razjedinjenu koaliciju. Mnogi problemi s kojima se suočavaju proizlaze izravno iz sve većeg utjecaja ruske invazije.

Podjela, poremećaj, destabilizacija: to su plodovi Putinovog skrivenog hibridnog rata. Putin gubi bitku na terenu u Ukrajini. Ali dobiva li bitku oko slamanja volje Europe? Zima dolazi i zima će pokazati.