Evropski Zeleni Plan

Ekologija

vropski Zeleni Plan

Šta predstavlja Evropski zeleni plan i koje su posljedice i mogućnosti za Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan?

Evropski zeleni plan je odgovor EU na klimatske promjene. To je nova evropske strategija razvoja kojoj je cilj transformirati EU u pravedno i uspješno društvo sa modernom, efikasnom i konkurentnom ekonomijom s nultom neto emisijom stakleničkih plinova do 2050. godine kroz ulaganja u istraživanja i inovacije te očuvanje okoliša. EU ima za cilj preobraziti svoje društvo i ekonomiju kako bi ih učinila održivijima,  kako bi se zaštitili i očuvali prirodni resursi, te zaštitilo zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem te provela socijalno pravedna tranzicija da se ne bi zapostavio ni jedan pojedinac ni regija. Naime, Zeleni plan stavlja ljude na prvo mjesto i posebno obraća pažnju na regije, industrije i radnike koji će se suočiti s najvećim izazovima.

Dekarboniziranje energetskog sektora te opskrba čistom, pristupačnom i sigurnom energijom su najvažniji za dostizanje klimatskih ciljeva u 2030. i 2050. Više od 75% emisija stakleničkih plinova u EU rezultat su procesa proizvodnje i uporabe energije i zato će energetska efikasnost postati prioritet. Elektroenergetski sektor će se morati većinom oslanjati na obnovljive izvore, uz postupan prestanak korištenja ugljena i smanjenje ugljičnog dioksida. Za postizanje klimatski neutralne, cirkularne ekonomije i održive industrije namjerava se transformirati cijeli industrijski sektor u narednih 25 godina. Održiva poljoprivreda “Od polja do stola” i održiva mobilnost također zauzimaju vrlo značajno mjesto u Evropskom Zelenom Planu. Jednom riječju od sada će se sve javne politike u EU morati posmatrati kroz prizmu održivosti.

Bosna i Hercegovina, kao ostale zemlje Zapadnog Balkana nije članica EU, ali to ne znači da se ove mjere ne tiču i njih. Naime, EU trenutno razmatra kako Zeleni plan prilagoditi Zapadnom Balkanu gdje je ekološka politika u rukama korumpiranih vladajućih elita, koje nisu regulirale zagađivače, ne potiču čiste energiju i transport, već naprotiv nastavljaju svoju ovisnost o uglju i drugim fosilnim gorivima. Jedna od mjera o kojoj se trenutno razmišlja u EU kao odgovor na neodržive ekološke politike na Zapadnom Balkanu je uvođenje takse za emisije ugljen-dioksida, što bi moglo da bude veliki udar na cijenu električne energije i time izvoznu konkurentnost elektroprivrednih preduzeća iz regiona. Ovakav potez bi možda ponajviše pogodio mogućnost izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine. Namjera je da poštovanje Pariskog sporazuma bude suštinski element za sve buduće trgovinske sporazume i relacije.

Cilj ovog dosijea je pružiti u uvid u politički rad Fondacije Heinrich Böll na polju zelene transformacije u BiH, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Kroz izbor tekstova i analiza pokušat ćemo predstaviti  neke od najvažnijih elemenata Evropskog zelenog plana, te u tom kontekstu  izazove sa kojima će se ove zemlje morati suočiti u budućnosti.

Plan za zelenu BiH

Zenica

Zahrđala obećanja i pravosudni maraton

Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH, Zenica je u 2019. godini imala najzagađeniji zrak u Federaciji BiH, a posebno su izražene visoke koncentracije sumpor dioksida i prašine. Dominantni izvor emisija SO2 i prašine u Zenici su metalurška postrojenja. Dvanaest godina traje borba aktivista udruženja Eko forum da se kvalitet zraka u Zenici popravi.

Industrial Revolution

Pariški sporazum ili globalni nesporazum?

Prema izvještaju Univerzalnog ekološkog fonda (UEF) iz novembra 2019. godine, oko 74% obećanih mjera (136 od 184) iz Pariškog sporazuma ocijenjeno je nedovoljnim za usporavanje klimatskih promjena. Same mjere su ocijenjene slabim i zakašnjelim, dok se neke uopšte ne provode. Sadašnja obećanja, ako uopšte budu provedena, mogla bi limitirati povećanje globalne temperature na 3 stepena Celzijusa do kraja stoljeća.

Smog

Zagađenost zraka – atak na ljudska prava

Ljudska prava
Samo je promjena vremenskih prilika i ove godine spasila građane od gušenja zagađenim zrakom, i takva situacija se ponavlja iz zime u zimu. U januaru ove godine smo imali svega 7 dana u kojima prosječna dnevna vrijednost PM 10 čestica nije bila iznad 50 mikrograma po metru kubnom, što je granična vrijednost koja smije biti prekoračena najviše 35 dana godišnje

Poplava, zemljotres, smog

POPLAVA, zemljotres, smog: prilozi ekohistoriji Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću

Analiza

Knjiga koja je pred Vama, Zbornik radova o temama iz bosanskohercegovačke ekohistorije u 20. stoljeću, predstavlja rezultat nastojanja kolegica i kolega historičara
da svoje istraživačke ambicije i namjere iskažu i u pravcu koji nije naročito uobičajen u bosanskohercegovačkoj historiografiji. Već duži niz godina ideja o jednoj ovakvoj knjizi razmatrala se u ugodnim razgovorima koje smo međusobno vodili, a potom su kolege sačinile bazu za projekt koji je dio njihova istraživanja usmjerio u pravcu prikupljanja izvora i literature za sagledavanje fenomena poplava u bosanskohercegovačkoj historiji u 20. stoljeću. Kako su se u međuvremenu naša istraživanja i prikupljanje literature širili, tako su i mogućnosti za nova istraživanja postajale veće. Pojmovi historije okoliša i ekohistorije sve su češće bili dio naše gotovo svakodnevne komunikacije, što je na kraju uobličeno u projekt za koji smo se iskreno nadali da može dobiti određenu podršku i da će time naše želje postati realnost.

Zelena ekonomija 2020

Zelena ekonomija 2020 – Mogućnosti i prepreke

Rezervišite datum! Online konferencija 26 i 27.11.2020. u organizaciji Fondacije Heinrich Boell ZELENA EKONOMIJA 2020 – MOGUĆNOSTI I PREPREKE Četvrta po redu konferencija „Zelena ekonomija u BiH – mogućnosti i prepreke“ u organizaciji Fondacije Heinrich Böll održat će se 26. i 27. novembra 2020, u skladu sa situacijom, po prvi puta online.

Čitajte više o klimi, klimatskim promjenama, energiji ili politikama

Analiza zakonskih izmjena u odnosu na sprečavanje daljnje izgradnje MHE u BiH

Analiza zakonskih izmjena u odnosu na sprečavanje daljnje izgradnje MHE u BiH

analiza

BiH ima ukupno 244 rijeke, što znači da bi se izgradnjom više od 500 planiranih malih hidroelektrana efektivno sve rijeke u državi koristile u komercijalne svrhe.

Zeleni hidrogen_publikacija

Zeleni hidrogen – važan element klimatski neutralne ekonomije i energetske nezavisnosti Evrope

publikacija

Hidrogen proizveden iz obnovljivih izvora (zeleni hidrogen) kao zamjena za fosilna goriva i sirovine u sektorima koje nije lako dekarbonizirati može doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih gasova i prije 2030., privrednom razvoju i postizanju klimatski neutralne ekonomije do 2050. Hidrogen iz obnovljivih izvora jedinstvena je prilika i za istraživanja i inovacije, te stvaranje ekonomskog rasta i radnih mjesta u cijelom lancu vrijednosti.

Atlas plastike

Atlas plastike

publikacija

U ovom trenutku savremenog doba više smo u kontaktu s plastikom nego s voljenima. Plastika je svuda – u zraku, vodi i tlu. Ona je pokretač  globalizacije i slika neuređenog kapitalizma u poodmakloj fazi, sistema koji eksternalizira troškove ljudima i okolišu u svrhu ostvarivanja dobiti. Plastiku gotovo da ne mogu izbjeći ni savjesni građani, a život bez plastike zahtijeva pristup i privilegije koje uživa veoma malo osoba u svijetu.

Klima_i_hrana

Zbog klimatskih promjena, ono što smo naslijedili morat ćemo mijenjati…

Čak i ovog klimatološkog ljeta, širom sjeverne polulopte, svjedoci smo naglih vremenskih oscilacija. Iz ekstremne vrućine i suše, sve češće, naglo stižu hladni talasi, obilne padavine i oborine, te tako ciklično. Ipak, Zemlja se svakodnevno dodatno zagrijava. Istovremeno, agrikulturni usjevi to uveliko trpe, a hrana je ionako sve lošije kvalitete.

Green transition and social (in)justice

Perspectives – Zelena tranzicija i socijalna (ne)pravda

Postoji velika razlika između pukog opstanka čovječanstva i očuvanja kvalitete života. Zato uloga pravde u zelenoj tranziciji daleko nadilazi pravo na siguran i zdrav okoliš. Nadolazeća klimatska kriza događa se u svijetu koji je karakteriziran čitavim nizom nepravdi koje utiču na sva ljudska prava. Te će se nepravde vjerovatno pogoršati krizom, s jedne strane zbog pogoršanja uvjeta, a s druge zbog slabljenja politika socijalne sigurnosti i mjera protiv sve većih nejednakosti.

Stoga je naš problem dvostruk: moramo razviti strategije i politike zelene tranzicije na dekarboniziranu proizvodnju, poljoprivredu i promet; i to na način koji ne samo da neće produbiti nepravde i nejednakosti, već će stvoriti uvjete za dostojanstven život za sve. Drugim riječima, temeljna promjena ljudskog odnosa prema prirodi trebala bi biti popraćena jednako temeljnom promjenom u društvenim odnosima.

School strike 4 climate

O “Fridays for future” i klimatskoj pravdi

U eko-aktivističkoj sferi, mjesec septembar je poznat kao mjesec globalnih klimatskih štrajkova, a ove godine eko-aktivisti pozivaju na borbu protiv intersekcijske klimatske nepravde. Za skupinu mladih ljudi koja organizuje štrajkove ste već vjerovatno čuli.

Planeta zemlja

Plan za zelenu BiH

Bosna i Hercegovina se u Briselu puno češće spominje u grupi zvanoj Zapadni Balkan, te će evropski zeleni plan biti prilagođen Zapadnom Balkanu, a ne državama pojedinačno. Još nije sasvim jasno kako će države Zapadnog Balkana učestvovati, ali izvjesno je da hoće, te se sprema svojevrsna zelena agenda namjenski prilagođena zemljama Zapadnog Balkana.

Srodne pretrage

Odgovori

Cassions Tema od FRT
shares