Crna Gora od predvodnice do zemlje gubitnice

Ulazi li Crna Gora u stroj onih koji destabiliziraju Balkan?

Crna Gora nema kapacitet napraviti veće probleme regiji, ali svakako radi na vlastitu štetu, kaže Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje.

Vlada Dritana Abazovića je, tako se barem čini, u sve čvršćem zagrljaju srpskog i ruskog utjecaja, ocjenjuju analitičari (Reuters)

Crna Gora još uvijek nema kapacitet proizvesti ozbiljniji regionalni problem, ali će vlada Dritana Abazovića, za koju se čini da je u sve čvršćem zagrljaju srpskog i ruskog utjecaja, napraviti problem vlastitoj zemlji, ocjenjuju analitičari nakon posljednjeg diplomatskog skandala sa susjednom Bosnom i Hercegovinom.

Učešće ministara Vlade Crne Gore na skupu u Banjoj Luci, gdje su vlasti Republike Srpske proslavljale 9. januar, što je datum iz 1992. godine koji je za neke bosanske Srbe simbol nastanka tog entiteta, a za Bošnjake i Hrvate početak stradanja, premijer Abazović je nazvao skandaloznim tek nakon pritiska domaće i međunarodne javnosti. Američka ambasada u Podgorici, naprimjer, potez Abazovićevih ministara nazvala je “veoma razočaravajućim”.

Prije promjene stava u četvrtak, Abazović je rekao da neće smijeniti ministre pravde i finansija, Marka Kovača i Aleksandra Damjanovića, zbog njihovog učešća na spornoj proslavi, koju je i Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnom. Vlada Crne Gore, rekao je Abazović, nije imala nikakvog udjela u tome što su njeni ministri prisustvovali obilježavanju tog entitetskog praznika.

“Ovaj primjer ukazuje i na nastavak krajnje problematičnih spoljno-političkih aktivnosti i stavova Vlade Dritana Abazovića, koji nas udaljavaju od zapadnog kursa, ali i urušavaju poziciju koju smo imali u regionalnom kontekstu”, rekla je Al Jazeeri Daliborka Uljarević, politologinja iz Centra za građansko obrazovanje.

“Treba podvući da nema ‘ličnog’ i ‘privatnog’ kad ministar jedne države ide u inostranstvo na politički skup, iako su neki od njih to tako pokušavali predstaviti, a sam Abazović je to u početku kategorisao kao ‘pravo na svoje stavove’ za koje je naveo i da ih ‘poštuje i cijeni’. Naknadno je i on takav postupak nazvao skandalom, ali to više zvuči kao iznuđena nego uvjerljiva reakcija”.

Od predvodnice do zemlje gubitnice

Otkako je 2020. podržao vladu Zdravka Krivokapića, a u aprilu prošle godine i sam postao njen premijer, Abazović je često pod kritikama u Crnoj Gori, zbog njegovih popustljivih stavova prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskoj politici iz Beograda.

Od augusta prošle godine Abazovićeva vlada je u tehničkom mandatu, nakon što je izgubila podršku u parlamentu.

Članica NATO-a, predvodnica regije u evropskim integracijama, Crna Gora je sve češće u sukobu i sa Zapadom. Šefica slovenske diplomatije Tanja Fajon najavila je krajem prošlog mjeseca da bi EU mogla zaustaviti pristupne pregovore sa Crnom Gorom zbog teške političke krize u zemlji.

Uljarević kaže da neki potezi Abazovića ukazuju da je premijer [u tehničkom mandatu] u čvrstom zagrljaju sa politikom „širenja srpskog i ruskog uticaja na region”. Crna Gora, rekla je, nema kapacitet napraviti šire probleme regiji, ali svakako radi na vlastitu štetu. Kao i druge zemlje na Zapadnom Balkanu, i Crnoj Gori je Evropska unija glavni ekonomski partner.

Svrstavanje uz Vučića i Putina

„Crna Gora nema kapacitet, još uvijek, da proizvede ozbiljniji regionalni problem, ali svrstavanje uz politiku koja to ima – mislim na politiku srbijanskog predsjednika [Aleksandra] Vučića, kao i [Vladimira] Putina – nesumnjivo je stavlja u stroj onih koji gube kredibilitet među zapadnim partnerima i ne mogu biti saveznici u evropeizaciji regiona“.

„U svemu ovom, opet kao najveća gubitnica može izaći sama Crna Gora, jer koristi koje ima od ovakvog svrstavanja uz retrogradne aktere su samo koristi pojedinih političkih lidera, a koji na žalost u ovom trenutku imaju značajan uticaj na procese donošenja odluka, dok je šteta za javni i državni interes Crne Gore nesumnjiva i velika“, kaže Uljarević.

Vlada Crne Gore se nije zvanično ogradila ni od poruka čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika koji je na skupu u Banjoj Luci, kojem su prisustvovali Abazovićevi ministri, rekao da je vrijeme da „svi Srbi žive u jednoj državi“, što je, kako to zaključuje Uljarević, praktični poziv za nove sukobe, „jer takve objave u Bosni i Hercegovini su vodile, između ostalog, i prema genocidu u Srebrenici“ 1995. godine.

„Te poruka i politika koja iz njih proističe dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, ali i Crne Gore, Kosova, Hrvatske… i ona je u suprotnosti sa davno uspostavljenim, i dobrim, spoljnopolitičkim ciljevima Crne Gore u čijem fokusu je i održiva regionalna saradnja“, zaključila je Uljarević.

IZVOR: AL JAZEERA

Odgovori