NA BLISKOM istoku se događaju tektonske promjene. Sunitska Saudijska Arabija i šijitski Iran potpisali su sporazum o ponovnoj uspostavi diplomatskih odnosa uz pomoć Kine.

Saudijska Arabija i Iran prekinuli su veze prije sedam godina, nakon napada prosvjednika na saudijska diplomatska predstavništva u Iranu, pošto je Rijad pogubio poznatog vjerskog šijitskog vođu Nimra al-Nimra.

>> Iran i Saudijska Arabija obnavljaju diplomatske veze nakon 7 godina

To je bio izvor dodatnih tenzija u dijelu svijeta kojemu dodatne tenzije najmanje trebaju. Bliski istok je nestabilno područje, omeđeno sukobom Izraela i Palestinaca s jedne strane i talibanskim Afganistanom s druge. Stoga je svako pomirenje dobra stvar. No to ne znači da nema i političke koristi, a najveću je u ovoj priči zapravo ostvarila Kina. SAD je pak najveći gubitnik.

Iran i Saudijska Arabija zahvaljuju Kini

“Islamska Republika Iran i Kraljevina Saudijska Arabija dogovorili su se tijekom pregovora da će ponovno uspostaviti diplomatske veze i otvoriti veleposlanstva i diplomatska predstavništva najkasnije za dva mjeseca”, istaknula je agencija Irna, prenoseći priopćenje koje je objavila i službena saudijska agencija SPA.

Iran i Saudijska Arabija u zajedničkom priopćenju “zahvaljuju Republici Iraku i Sultanatu Omanu što su bili domaćini pregovora dviju strana 2021. i 2022. te čelnicima i vladi Narodne Republike Kine što su organizirali i podupirali pregovore u svojoj zemlji”.

Regionalni teškaši bili su na suprotstavljenim stranama brojnih krvavih sporova, a nedavni bilateralni razgovori nisu donijeli veliki napredak. Teheran i Rijad podupiru suprotne strane u sukobima u regiji, napose u Jemenu. Iran ima velik utjecaj u Iraku i u Libanonu te vojno i politički pomaže sirijskom režimu.

“Povratak normalnih odnosa”

Hossein Amir-Abdollahian, iranski ministar vanjskih poslova, rekao je: “Povratak normalnih odnosa između Irana i Saudijske Arabije pruža velike kapacitete dvjema zemljama, regiji i islamskom svijetu. Susjedska politika, kao ključna osovina vladine vanjske politike, snažno se kreće u pravom smjeru, a diplomatski aparat aktivno stoji iza pripreme više regionalnih koraka.”

Onda se angažirala Kina i proizvela malo diplomatsko čudo, koje bitno mijenja odnose, ne samo na Bliskom istoku nego ima implikacije i na globalne odnose.

“Opći je osjećaj… bio da su Saudijci bili posebno frustrirani i da su smatrali da je obnova diplomatskih veza njihov adut, pa se činilo da je to nešto od čega ne žele odustati”, rekla je Dina Esfandiary, analitičarka Međunarodne krizne skupine, a prenio je AFP.

“Bez šireg popuštanja napetosti između SAD-a i Irana Saudijska Arabija zna da će morati igrati proaktivniju ulogu u upravljanju odnosima s Iranom”, rekao je Torbjorn Soltvedt iz tvrtke za obavještavanje o riziku Verisk Maplecroft.

Dalekosežne posljedice za Bliski istok

Saudijska ofenziva šarma mogla bi se čak proširiti na regionalnu reintegraciju Sirije, čemu se Saudijska Arabija djelomično protivila zbog bliskih veza sirijskog predsjednika Bashara al-Assada s Iranom.

“U ovom trenutku nije očito da su te stvari povezane, ali manje saudijsko-iranskog neprijateljstva moglo bi sniziti prag za saudijsko-sirijsko približavanje”, rekao je Aron Lund iz think tanka Century International.

Unatoč eskalaciji prisutnosti Kine u regiji – uključujući posjet visokog profila Xi Jinpinga Rijadu u prosincu – dugo se smatralo da Peking nevoljko ulazi u bliskoistočne diplomatske močvare. To se sada očito promijenilo.

“Kina je sada kum ovog sporazuma i to ima veliku težinu”, rekao je Ali Shihabi, saudijski komentator blizak vladi, te dodao: “Natjerati Kinu, s njezinim utjecajem na Iran, da kumuje sporazumu, dalo je saudijskom kraljevstvu potrebno osiguranje da se otvori kompromisu.”

Kina preuzima vodeću ulogu u regiji

“Dogovor pokazuje da je Kina spremna preuzeti veću ulogu u regiji”, rekao je Jonathan Fulton, viši nerezidentni suradnik u Atlantic Councilu. “Ovo može biti znak njezinog rastućeg povjerenja u svoju regionalnu prisutnost, to može biti znak da misli da postoji prostor za osporavanje američke nadmoći na Bliskom istoku”, rekao je Fulton.

“U svakom slučaju, to izgleda kao diplomatska pobjeda za Kinu i značajno odstupanje od njenog regionalnog pristupa do ove točke. To će bez sumnje učiniti Washington, koji ima komplicirano, desetljećima staro, partnerstvo s Rijadom, nemirnim”, rekao je Ibish iz AGSIW-a.

Istodobno će tim američkog predsjednika Joea Bidena vjerojatno vidjeti vrijednost dogovora u smislu regionalne stabilnosti, dodao je. “Bidenova administracija prednjačila je u naglašavanju hitne potrebe za promicanjem diplomacije, a ne sukoba i konfrontacije na Bliskom istoku, a posebno u regiji Zaljeva”, rekao je.

Frka u Izraelu

U Izraelu je približavanje Saudijske Arabije i Irana izazvalo razočaranje – zajedno s upiranjem prstom u aktualnog primjera Benjamina Netanyahua, navodi Washington Post.

Naime, jedan od Netanyahuovih najvećih vanjskopolitičkih trijumfa ostaju izraelski sporazumi o normalizaciji uz posredovanje SAD-a 2020. s četiri arapske države, uključujući Bahrein i Ujedinjene Arapske Emirate. Bili su dio šireg pokušaja izolacije i suprotstavljanja Iranu u regiji. Sada je to očito propalo.

Sebe je Netanyahu prikazivao kao jedinog političara sposobnog zaštititi Izrael od Teheranova ubrzanja nuklearnog programa i regionalnih posrednika, poput Hezbollaha u Libanonu i Hamasa u Pojasu Gaze. Izrael i Iran također su vodili regionalni rat u sjeni koji je, među ostalim, doveo do, kako se sumnja, napada iranskih bespilotnih letjelica na brodove povezane s Izraelom koji prevoze robu u Perzijskom zaljevu.

Otkako se vratio na dužnost krajem prošle godine, Netanyahu i njegovi saveznici nagovijestili su da bi se mogao približiti dogovor sa Saudijskom Arabijom. U govoru vođama američkih Židova prošlog mjeseca Netanyahu je opisao mirovni sporazum kao “cilj na kojem rade paralelno s ciljem zaustavljanja Irana”.

Netanyahu u nevolji

Stručnjaci sada kažu da je saudijsko-iranski sporazum zakočio Netanyahuove ambicije. Odluka Saudijske Arabije da stupi u kontakt sa svojim regionalnim rivalom ostavila je Izrael uglavnom usamljenim. Ujedinjeni Arapski Emirati također su obnovili službene odnose s Iranom prošle godine.

“To je udarac izraelskoj ideji i naporima posljednjih godina da pokuša formirati antiiranski blok u regiji”, rekao je Yoel Guzansky, stručnjak za Perzijski zaljev na Institutu za studije nacionalne sigurnosti. Dodao je da je “diplomatska pobjeda Irana vrlo loša vijest za Izrael”.

U Izraelu, žestoko podijeljenom i zahvaćenom masovnim prosvjedima zbog planova Netanyahuove krajnje desničarske vlade da stavi pod kontrolu pravosuđe, političari su iskoristili približavanje saudijskog kraljevstva i izraelskog najvećeg neprijatelja Irana kao priliku da kritiziraju Netanyahua.

Yair Lapid, bivši premijer i šef izraelske oporbe, osudio je sporazum Rijada i Teherana kao “puni i opasni neuspjeh vanjske politike izraelske vlade”.

“Ovo se događa kada se cijeli dan bavite pravnim ludilom umjesto da radite posao s Iranom i jačate odnose s SAD-om”, napisao je na Twitteru. Čak je i Yuli Edelstein iz Netanyahuove stranke Likud okrivio izraelsku “borbu za moć i udaranje glavom” za odvraćanje pažnje zemlje od gorućih prijetnji.

Drugi oporbeni zastupnik, Gideon Saar, ismijavao je Netanyahuov cilj formalnih veza sa saudijskim kraljevstvom. “Netanyahu je obećao mir sa Saudijskom Arabijom”, napisao je na društvenim mrežama. “Na kraju je (Saudijska Arabija) to učinila… s Iranom.”

“Netanyahuove fantazije o izraelsko-sunitskom savezu u zaustavljanju Iranaca se rasplinjuju”, konstatirao je dnevni list Haaretz.

Saudijska Arabija i Iran ipak ostaju rivali

Unatoč posljedicama po Netanyahuovu reputaciju, stručnjaci sumnjaju da bi detant mogao naštetiti Izraelu. Saudijska Arabija i Iran ostat će regionalni rivali, čak i ako otvore veleposlanstva u prijestolnicama drugih zemalja.

SAD je pozdravio sporazum od petka, ali je ostao oprezan. Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je novinarima da su “bolji odnosi” među zemljama na Bliskom istoku “bolji za sve”. Ali dodao je da ostaje “vidjeti hoće li Iran ispuniti svoje obveze”.

Associated Press (AP) piše da Bidenova administracija inzistira na tome da je uvijek bila za svaki dogovor koji može pomoći u smanjenju napetosti na Bliskom istoku, uključujući obnovu iransko-saudijskih veza.

Uloga Kine u posredovanju mogla bi biti zabrinjavajuća jer se odnosi na bitku između Washingtona i Pekinga za utjecaj u regiji i šire, ali dužnosnici su rekli da nije jasno hoće li kineski napori biti uspješni.

SAD gubi utjecaj na Bliskom istoku

Konzervativni Wall Street Journal objavio je komentar u kojem napada predsjednika SAD-a Joea Bidena što nije ostvario bliske odnose s liderom Saudijske Arabije.

“Dovoljno smo stari da se sjećamo vremena – prije otprilike tri godine – kada su diplomatski prodori na Bliskom istoku značili dobre vijesti za SAD. Nije tako sa zatopljavanjem odnosa Saudijske Arabije i Irana u petak, što pokazuje cijenu neprijateljstva predsjednika Bidena prema saudijskom prijestolonasljedniku Mohammedu bin Salmanu, poznatom kao MBS”, napisao je WSJ te konstatirao da su to “iskoristili Teheran i Peking”.

Dogovor bi, međutim, mogao imati implikacije na nastojanje koje predvodi SAD da se Iran ekonomski izolira kroz sankcije. Ako dođe do istinskog zagrijavanja saudijskih odnosa s Teheranom, jedna od posljedica vjerojatno će biti saudijska ulaganja unutar Irana.

UN pozdravlja sporazum

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također je pozdravio dogovor. “Glavni tajnik ponavlja svoju spremnost da upotrijebi svoje usluge za daljnji napredak regionalnog dijaloga kako bi se osigurali mir i sigurnost u regiji Zaljeva”, rekao je glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric u izjavi.

Iran dugo podržava moćnu libanonsku šijitsku miliciju Hezbollah, dok Saudijska Arabija podržava sunitske političare u zemlji. Smanjivanje napetosti između Rijada i Teherana moglo bi dovesti do toga da poguraju političko pomirenje u Libanonu, koji se suočava s financijskim slomom bez presedana.

Brojni analitičari rekli su da Saudijci ne bi pristali na poboljšanje veza s Iranom bez ustupaka u vezi s angažmanom Islamske republike u Jemenu.

>> Saudijska Arabija: Tijekom Ramazana nećemo napadati Jemen

Znači li ovo i kraj rata u Jemenu?

“Vrlo je vjerojatno da se Teheran morao obvezati da će izvršiti pritisak na svoje saveznike u Jemenu da budu spremniji na okončanje sukoba u toj zemlji, ali još ne znamo koji su dogovori iza kulisa postignuti”, rekao je Husein Ibish, viši stalni znanstvenik na Institutu arapskih zaljevskih država u Washingtonu (AGSIW).

Popravljanjem veza s Iranom – i potencijalnim povlačenjem iz Jemena – Saudijska Arabija može nastaviti opsežan diplomatski angažman koji je također uključivao nedavna zbližavanja s Katarom i Turskom.

Nije isključeno da će ovo pomirenje imati i svojevrsni domino efekt te relaksirati odnose u regiji. Kinu bi se onda trebalo dodatno pohvaliti, ali i preporučiti drugima za posredovanje. Kina svjetski mirotvorac – to sigurno dobro zvuči predsjedniku Jinpingu.

Kina bi mogla dominirati Bliskim istokom

Kina je godinama povećavala svoju prisutnost na Bliskom istoku.

“Jučer je Kina obećala da su njeni interesi u regiji samo ekonomski i da ne želi biti glavni politički igrač; danas će Kina obećati da želi samo diplomatski utjecaj, a ne regionalnu vojnu prisutnost”, rekao je William Wechsler, direktor Centra Rafik Hariri i bivši zamjenik pomoćnika američkog ministra obrane za specijalne operacije i borbu protiv terorizma.

“Svijet nikada nije trebao vjerovati jučerašnjim obećanjima, a sigurno ne bi trebao vjerovati današnjima”, upozorio je. “Napustite Bliski istok i napustite veze s ponekad frustrirajućim, čak i barbarskim, ali dugogodišnjim saveznicima i jednostavno ćete ostaviti vakuum koji će Kina ispuniti”, dodao je.

“Nemojte se zavaravati, Bliski istok kojim dominira Kina iz temelja bi potkopao komercijalnu, energetsku i nacionalnu sigurnost SAD-a”, naglasio je Jonathan Panikoff, direktor Scowcroft bliskoistočne sigurnosne inicijative i bivši američki obavještajac.

Multipolarni svijet je već tu

Ovaj sporazum zapravo podsjeća da već živimo u multipolarnom svijetu, u kojemu je SAD najveća svjetska velesila, ali ne i jedina. Rusija se za tu titulu natječe na najbrutalniji način, vojnom agresijom na Ukrajinu, dok Kina to radi na mnogo mudriji i polaganiji način.

Pritom i daleko miroljubivije od Rusije, ali i od SAD-a, koji u ovom stoljeću iza sebe ima dvije kontroverzne invazije. Kina ne žuri, a ponekad i glumi nezainteresiranost, dopušta da je nagovaraju da se uključi u neke procese. No, korak po korak, ona povećava svoju moć i neupitna je velesila, koja gradi izvrsne odnose i s Južnom Amerikom i, naročito, Afrikom.

Očito je da će Kina ubuduće biti važan igrač na Bliskom istoku, pa i garant stabilnosti. SAD je imao priliku za to, ali ju je prokockao. Pitanje je hoće li se Bidenova administracija uopće detaljnije baviti ovom trusnom regijom. Povlačenje iz Afganistana je bilo i svojevrsno povlačenje iz cijele regije, čini se.

Amerika je sada usredotočena na rat u Ukrajini, što je Kina također vješto iskoristila. Tek će se vidjeti koje su dugoročne posljedice najnovijeg diplomatskog uspjeha Kine, ali je već sigurno da na Bliskom istoku više ništa neće biti isto.