CIJENA Deutsche Banka, najveće banke u Njemačkoj, pala je za više od 11 posto u petak, nakon porasta kreditnih “swapova” u četvrtak navečer. To je treći dan pada cijene, a ukupno je cijena od početka ožujka pala za petinu.

Kreditni “swapovi” su oblik osiguranja za vlasnike obveznica tvrtke protiv njezinog neplaćanja, što je oblik osiguranja kupaca obveznica od bankrota banke. Činjenica da je sada takav oblik osiguranja skuplji jasno daje do znanja kako tržište procjenjuje da je drastično narastao rizik od bankrota Deutsche Banka.

Credit Suisse pokrenula paniku

Hitno spašavanje banke Credit Suisse, druge najveće švicarske banke, tako što je kupio UBS, najveća švicarska banka, donekle je smirilo paniku oko kolapsa financijskog sektora u Europi, ali nije ni izbliza zaustavilo.

Dodatno, UBS-u je Švicarska središnja banka praktički platila da preuzme “toksični” Credit Suisse. Plaćena cijena po dionici je samo 0.77 eura, što je smiješno u odnosu na to koliko su vrijedile prije deset-petnaest godina. Plaćeno je samo 3.2 milijarde dolara, a uz sve to im je Švedska nacionalna banka osigurala 100 milijardi švicarskih franaka zajmova.

Središnje banke i državni regulatori su se nadali da će posredovanje u prodaji Credit Suissea domaćem konkurentu pomoći u smirivanju tržišta, ali ulagači očito nisu uvjereni da će dogovor biti dovoljan za obuzdavanje stresa u bankarskom sektoru.

S najnovijim događanjima oko Deutsche Banka, jasno je da strahovi od širenja krize nisu neopravdani. Paniku u financijskom sektoru je i inače jako teško kontrolirati, posebno kada je problem naglo nastao na obje strane Atlantika, i u SAD-u i Europi.

Pokušava se zaustaviti širenje panike

Financijski regulatori i vlade poduzeli su akcije posljednjih tjedana kako bi obuzdali rizik od širenja problema koji su razotkriveni kod pojedinačnih zajmodavaca, a kreditna agencija Moody’s je u srijedu rekla da bi u tome trebali “općenito uspjeti”, prenosi CNBC.

“Međutim, u nesigurnom gospodarskom okruženju i uz krhko povjerenje ulagača, postoji rizik da kreatori politika neće moći obuzdati trenutna previranja bez dugotrajnijih i potencijalno ozbiljnih posljedica unutar i izvan bankarskog sektora”, rekli su u Moody’su.

“Čak i prije nego što je stres banaka postao očit, očekivali smo da će globalni kreditni uvjeti nastaviti slabiti u 2023. kao rezultat znatno viših kamatnih stopa i nižeg rasta, uključujući recesiju u nekim zemljama.”

Moody’s je sugerirao da, dok središnje banke nastavljaju svoje napore u smanjenju inflacije, što dulje financijski uvjeti ostaju strogi, to je veći rizik da se “stresovi prošire izvan bankarskog sektora, oslobađajući veću financijsku i gospodarsku štetu”.

Podizanje kamatnih stopa, politika koje su provodile sve središnje banke u Sjevernoj Americi i Europi tijekom prošle godine, dovelo je do toga da cijene državnih obveznica padaju, izlažući time riziku banke koje se nisu “swapovima” osigurale od pada cijene.

Iako se mislilo da su zaposlenici banaka u odjelu financijskog rizika dovoljno svjesni da ih osiguraju od pada vrijednosti obveznica, kojima su financijski banke postale jako izložene, na primjeru Silicon Valley Banka (SVB) je postalo jasno da to ne mora biti tako. Dapače, odjel financijskog rizika te banke je tijekom 2022. radio suprotno i eliminirao osiguranja koja su postojala.

Problemi s Credit Suisseom su puno stariji, višegodišnji, ali politika podizanja kamatnih stopa predstavlja rizik za sve banke. Ali središnje banke moraju nastaviti povećavati kamatne stope da bi se borile protiv inflacije pa su nakon početka krize američki FED i europski ECB ipak dodatno podigli stope, ECB za 0.50, a FED za 0.25 postotnih bodova.

Time se obuzdava rast cijena, ali se šteti bankama. Zbog toga su neki financijski stručnjaci i direktori banaka već javno počeli kritizirati politiku podizanja kamatnih stopa središnjih banaka i zagovarati prestanak.

Pokazatelji Deutsche Banka su dobri, ali je povjerenje u bankarski sektor narušeno

Deutsche Bank je izvijestila o 10 uzastopnih kvartala dobiti, nakon što je završila restrukturiranje vrijedno više milijardi eura koje je započelo 2019. godine, s ciljem smanjenja troškova i poboljšanja profitabilnosti. 2022. je ostvaren godišnji neto prihod od 5 milijardi eura, što je 159 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Ove brojke ne bi značile da postoji bilo kakav razlog za zabrinutost o solventnosti ili likvidnoj poziciji banke. Ipak, investitori paničare, a sama panika može dovesti do problema. Osim Deutsche Banka, cijene dionica su u petak pale i ostalim europskim bankama: Credit Suisseu i Commerzbanku za 9 posto, Societe Generaleu i UBS-u za 7 posto, Barclaysu i BNP Paribasu za 6 posto.

Panika očito još nije obuzdana, a povjerenje prema bankarskom sektoru u cjelini je narušeno. Najgora stvar koja se sada može dogoditi jest da se panika proširi i klijenti krenu povlačiti novce s banaka, odnosno da se stvori tzv. “juriš na banke”.

Rast cijene osiguranja od bankrota je očit signal da tržište procjenjuje kako se vjerojatnost rizika od bankrota Deutsche Banka povećala. To direktno ruši povjerenje u banku, a one su na to jako osjetljive. Zadnjih nekoliko dana je pokazalo da narušeno povjerenje može dovesti do bankrota relativno veliku banku, a to se dogodilo SVB-u u svega 48 sati.