EU ekonomija
Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni se početkom godine stabilizirala
Hina
13:52, 15. ožujka 2023.
INDUSTRIJSKA proizvodnja u eurozoni i EU stabilizirala se na početku godine, a u Hrvatskoj njezin rast bio je blago iznad prosjeka u zoni primjene zajedničke europske valute, pokazali su danas podaci europskog statističkog ureda. Industrijska proizvodnja u zoni primjene zajedničke valute porasla je u siječnju prema sezonski prilagođenim podacima za 0.7 posto u odnosu na prosinac, kada je bila pala za revidiranih 1.3 posto, procijenio je Eurostat.
U EU uvećana je za 0.3 posto u odnosu na kraj prošle godine kada je smanjena za revidiranih 0.6 posto. Stabilizacija odražava rast proizvodnje intermedijarnih dobara, za 1.5 posto u eurozoni te za 1.1 posto u EU u odnosu na prosinac.
Svi ostali sektori bilježili su pad koji je bio najizraženiji u kategoriji netrajnih potrošačkih dobara, uz smanjenje proizvodnje za 2.1 posto u eurozoni i za 3.2 posto u EU. Proizvodnja energije pala je u eurozoni na mjesečnoj razini za 0.8 posto, a u EU je stagnirala.
Hrvatska uz Grčku
Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u siječnju na mjesečnoj razini rasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 9.3 posto. Slijede Švedska i Rumunjska s rastom proizvodnje za pet odnosno za dva posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u siječnju prema sezonski prilagođenim podacima porasla za 0.9 posto u odnosu na prosinac kada je uvećana za 0.1 posto, pokazuju Eurostatove tablice. Isti postotni rast bilježila je u siječnju i Grčka. Najveći pad proizvodnje bilježila je Danska, za 7.1 posto. Slijede Mađarska i Nizozemska s padom od pet odnosno 4.3 posto.
Manja proizvodnja energije
Na godišnjoj razini proizvodnja je u siječnju ponovo porasla i u eurozoni i u EU, otprilike za jedan posto, nakon pada u prosincu za dva odnosno za 0.6 posto. Najviše je na oba područja rasla proizvodnja kapitalnih dobara za 8.2 posto u eurozoni te za 8.3 posto u EU. U prosincu bila se smanjila u zoni primjene zajedničke valute za 1.4 posto dok je u Uniji neznatno povećana.
Porasla je i proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 3.2 odnosno za 4.7 posto, znatno slabije nego u prosincu. Proizvodnja energije smanjila se pak na godišnjoj razini za 7.6 posto u eurozoni i za 7.1 posto u EU.
Skok u Irskoj
Među zemljama EU najveći rast proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u siječnju Irska, za 19.5 posto. Slijede Danska i Malta s rastom od 14.2 odnosno 12.4 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u siječnju prema kalendarski prilagođenim podacima pala na godišnjoj razini za 2.9 posto, nakon 2.3-postotnog smanjenja u prosincu, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Blizu je Francuska s padom proizvodnje za 2.5 posto. Najveći pad bilježila je Litva, za 12 posto. Slijede Latvija i Slovačka gdje se proizvodnja na godišnjoj razini smanjila za 9.8 odnosno za 8.6 posto.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
https://www.facebook.com/v13.0/plugins/share_button.php?app_id=216060115209819&channel=https%3A%2F%2Fstaticxx.facebook.com%2Fx%2Fconnect%2Fxd_arbiter%2F%3Fversion%3D46%23cb%3Df722a8f18735b%26domain%3Dwww.index.hr%26is_canvas%3Dfalse%26origin%3Dhttps%253A%252F%252Fwww.index.hr%252Ff35556200c90ebc%26relation%3Dparent.parent&container_width=0&href=https%3A%2F%2Fwww.index.hr%2Fclanak.aspx%3Fid%3D2446731&layout=button_count&locale=hr_HR&sdk=joey&size=small