DOK SE BLIŽIMO godišnjici početka totalnog rata u Ukrajini, najvažnije i daleko najteže pitanje je, naravno, kako će ovaj rat završiti. No po važnosti ne zaostaje mnogo ni jedno drugo pitanje, koje je s prvim bar neizravno povezano – kolike je gubitke dosad imala ruska, a kolike ukrajinska strana.

O gubicima koje su dosad imali uvelike ovisi i odnos snaga i kapacitet za nastavak ratovanja, a pogotovo za nove ofenzive kakve je Ukrajina najavila, a Rusija, izgleda, već počela. Istina, ti se gubici do neke mjere mogu nadoknaditi mobiliziranim snagama – ako su adekvatno obučene i opremljene, naravno, što je barem na ruskoj strani rijetko slučaj.

I dok ukrajinska vojska ne objavljuje službene brojeve vlastitih gubitaka, rusko ministarstvo obrane je posljednji put objavilo takav podatak 21. rujna – 5937 poginulih ruskih vojnika, što je neusporedivo manji broj od svih ostalih relevantnih procjena. Tada su iznijeli i svoju procjenu poginulih ukrajinskih vojnika – 61.207.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Mihajlo Podoljak iznio je pak 27. prosinca 2022. neslužbenu i prilično neodređenu procjenu o “10 do 13 tisuća” poginulih ukrajinskih vojnika. I to je, po svemu sudeći, bio naprosto odgovor na daleko više brojeve koje su iznijeli ukrajinski saveznici poput SAD-a.

Što se neprijateljskih gubitaka tiče, procjene jedne i druge strane moraju se uzeti s dozom skepse, budući da obje strane imaju interes napuhati takve brojeve u sklopu informacijskog rata.

Britansko ministarstvo obrane: 40-60 tisuća ubijenih, 175-200 tisuća ukupnih gubitaka

Britansko ministarstvo obrane objavilo je u petak svoju novu vojno-obavještajnu procjenu ruskih gubitaka: vjerojatno između 40.000 i 60.000 ubijenih, od ukupno 175-200 tisuća žrtava. U žrtve, odnosno gubitke (eng. casualties), u pravilu se ubrajaju i ranjenici, nestali i zarobljenici, a po ovoj procjeni takvih je 3-4 puta više od poginulih.

“Ruska stopa žrtava značajno se povećala od rujna 2022. kada je uvedena ‘djelomična mobilizacija'”, ističe britansko ministarstvo.

“Prema modernim standardima, ove brojke predstavljaju visok omjer poginulog u odnosu na ranjeno osoblje. To je gotovo sigurno zbog krajnje rudimentarne medicinske skrbi za većinu (ruskih) snaga”, dodaje se u njihovom izvještaju.

U ranijem izvještaju ovog tjedna istaknuli su da Rusi “vjerojatno imaju najvišu stopu gubitaka od prvog tjedna rata”.

Posebno je zanimljiva njihova procjena da plaćenička skupina Wagner, koja je vrbovala i na front poslala “veliki broj osuđenika-novaka”, vjerojatno ima “stopu žrtava do 50%” – dakle, da je izgubila 50% ljudi koje je poslala na front.

Za usporedbu, sovjetska vojska je u deset godina rata u Afganistanu (1979.-1989.) imala nekih 15.000 poginulih vojnika, iako se radi o službenom broju SSSR-a koji bi mogao biti niži od stvarnog.

Ukrajina: Eliminirali smo 141 tisuću ruskih vojnika

Britanska procjena je ipak daleko manja od službene ukrajinske procjene o više od 141.000 “eliminiranih” ili ruskih vojnika. Taj je termin, doduše, pomalo dvosmislen, ali uglavnom se smatra da se odnosi samo na ubijene vojnike.

Norveška procjena, koju je krajem siječnja za lokalnu televiziju iznio načelnik glavnog stožera norveških oružanih snaga Eirik Kristoffersen, slična je britanskoj.

Norveška: Rusija ima oko 180 tisuća mrtvih i ranjenih, Ukrajina oko 100

“Ruski gubici su blizu 180.000 poginulih i ranjenih vojnika”, rekao je i dodao da su “ukrajinski gubici vjerojatno više od 100.000 mrtvih i ranjenih”, uz “oko 30.000 poginulih (ukrajinskih) civila”.

No Kristoffersen je u isto vrijeme upozorio da je, unatoč teškim gubicima, “Rusija kadra nastaviti (ovaj rat) još dugo”, uz napomenu da Moskva raspolaže mobilizacijskim i kapacitetima u proizvodnji oružja. Za New York Times je naknadno komentirao da postoji “mnogo neizvjesnosti u vezi s ovim brojevima, jer nitko u ovom trenutku nije u stanju dati dobar pregled”.

Agencija France-Presse piše kako drugi zapadni izvori procjenjuju da je rat izazvao 150.000 žrtava na obje strane. I zaista, o užasnim gubicima svjedoče i vojna groblja puna ukrajinskih zastava koja se mogu vidjeti u svim krajevima ove ratom upropaštene zemlje.

Slično je, doduše, u Rusiji, pogotovo s grobljima nesretnih mobiliziranih vojnika i zatvorenika koje je regrutirao šef Wagnera Jevgenij Prigožin. Obećao im je slobodu ako prežive šest mjeseci rata, ali nije im dao do znanja koliko su niske šanse preživljavanja sa samoubilačkom taktikom uzastopnih “ljudskih valova” koje njegov “orkestar” koristi.

Što se civila tiče, Ujedinjeni narodi su krajem siječnja iznijeli procjenu o 18.000 poginulih ukrajinskih civila od 24. veljače, ali su priznali da je stvarna brojka vjerojatno mnogo veća. Zapadni izvori smatraju da je ukupan broj poginulih civila 30.000 do 40.000, prenosi AFP.

General Milley u studenom: Obje strane imaju više od 100 tisuća mrtvih i ranjenih

SAD je dosad iznosio samo neslužbene procjene gubitaka obiju strana, a posljednju je u studenom iznio načelnik združenog stožera američkih oružanih snaga Mark Milley u studenom. Konstatirao je da ruska vojska ima više od 100.000 mrtvih i ranjenih i da je na ukrajinskoj strani “vjerojatno” slično stanje. I on je iznio procjenu o 40 tisuća ubijenih civila.

Moguće je da je upravo ova neslužbena procjena bila izvor nesporazuma, odnosno povod za tvrdnju predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da je “poginulo više od 100 tisuća ukrajinskih vojnika”.

EK je naknadno editirala snimku ovog govora Von der Leyen od 30. studenog i uklonila spornu tvrdnju o gubicima iz nje, što je ekspresno izazvalo teorije zavjera o zataškavanju “prave istine” o ukrajinskim gubicima i ratu u globalu. No kako su iz EK objasnili, razlog je bio taj što je izneseni broj pogrešno predstavljen jer je trebao uključivati i ranjene i mrtve.

Američki dužnosnici: Ruski gubici se približavaju broju od 200 tisuća

No i Milleyjeva procjena već je ozbiljno zastarjela, s obzirom na nevjerojatni tempo gubitaka – pogotovo na ruskoj strani. Kako su neimenovani američki i drugi zapadni dužnosnici rekli za New York Times, broj poginulih i ranjenih ruskih vojnika u Ukrajini već se “približava 200.000”.

“Iako dužnosnici upozoravaju da je notorno teško procijeniti žrtve, osobito zato što se vjeruje da Moskva rutinski umanjuje svoje mrtve i ozlijeđene vojnike, kažu da je pokolj uzrokovan borbama u i oko istočnih ukrajinskih gradova Bahmuta i Soledara uvećao već težak danak”, piše NYT.

U očajničkoj želji da konačno ostvare veliku pobjedu na bojištu i zauzmu Bahmut, što im je neizostavni prvi korak ako žele osvojiti ostatak Donbasa, zapovjedništvo vojske i Wagnera troši već spomenute loše obučene novake i robijaše kao topovsko meso, bacajući ih na ukrajinske rovove i fortifikacije. Rezultat su, potvrđuju američki dužnosnici, stotine ubijenih ili ozlijeđenih vojnika dnevno.

Što se gubitaka ukrajinske strane tiče, dužnosnici kažu za NYT da je i njih teško utvrditi, ali da u Bahmutu također znaju povremeno imati na stotine ranjenih ili poginulih na dan.

Tome, dodaju, doprinosi i odluka ukrajinskog zapovjedništva da bolje uvježbane snage drži u pričuvi kako bi ih se sačuvalo, dok se slabije pripremljene snage, poput onih u postrojbama teritorijalne obrane, drže na prvoj crti i snose najveći teret granatiranja.

BBC Russia: Ruski gubici najmanje 133 tisuće

I njemačka obavještajna služba BND izrazila je na tajnom sastanku krajem siječnja zabrinutost zastupnicima Bundestaga jer ukrajinska vojska “trenutno gubi troznamenkaste brojeve vojnika svakodnevno” u bitci za Bahmut, kako je objavio Spiegel. I BND je upozorio da je ruska vojska, s druge strane, potpuno ravnodušna na vlastite visoke gubitke.

Prema Celeste Wallander, pomoćnici američkog ministra obrane, Pentagon procjenjuje da je Rusija u Ukrajinu poslala čak 80% svoje kopnene vojske, a te su snage u ovih godinu dana “značajno degradirane”. Međunarodni institut za strateške studije (IISS) pak procjenjuje da su izgubili oko 40% svog aktivnog arsenala tenkova (s 2927 na 1800).

Zanimljivo je da su Ukrajinci, po ovom izvještaju, ustvari povećali broj upotrebljivih tenkova s 858 na 953 jer su uspjeli zarobiti oko 500 ruskih i tako nadoknaditi vlastite gubitke.

BBC Russia je pak, u analizi javno dostupnih podataka koju je proveo s nezavisnim ruskim portalom Mediazona, identificirao i potvrdio smrt 14 tisuća ruskih vojnika u Ukrajini. Taj je broj daleko manji od gorenavedenih procjena, ali autori i sami napominju da su se “oslanjali samo na potvrđene izvještaje o smrti, tako da prikupljeni podaci ne odražavaju stvarnu razinu žrtava” te da je ovaj broj “barem 40-60% manji” od stvarnog.

“Ukupni nenadoknadivi gubici Rusije (odnosno broj onih koji su van stroja zbog ranjavanja, smrti ili nestali) mogli bi biti najmanje 133 tisuće ljudi”, zaključuje BBC i dodaje da su posljednja dva tjedna ruski gubici pet puta viši od prosjeka.

NATO: Rusi gube 2000 vojnika za svakih 100 metara koje osvoje

Uz to se može dodati da veliki broj tijela ubijenih ruskih vojnika nije i neće biti vraćen u domovinu. Ukrajinci često svjedoče da ruske snage naprosto ostavljaju tijela ubijenih suboraca iza sebe, a ukrajinski glavni stožer ovaj je tjedan izjavio da se tijela ruskih vojnika masovno kremiraju na okupiranom Krimu.

Nevjerojatna spremnost ruskog zapovjedništva na žrtvovanje vlastitih vojnika najjasnije se, osim kod Bahmuta, posljednjih tjedana vidi oko grada Vuhledara. Ruski pokušaj iznenadnog zauzimanja grada neslavno je propao, ali unatoč golemim gubicima i dalje nastavljaju s napadima.

A ukrajinski vojni glasnogovornik Oleksij Dmitraškivski iznio je za Politico procjenu da je u tim napadima možda uništena i cijela elitna 155. brigada mornaričkog pješaštva, s oko 5 tisuća ljudi i najmanje 130 komada teškog naoružanja, od čega 36 tenkova.

Najindikativnija – i najpotresnija – slika ruskih gubitaka možda je ipak ona koju je u petak objavio londonski Times. Pozivajući se na izvještaj obavještajnih službi članica NATO-a koji je iznesen na posljednjem sastanku saveza, Times piše da Rusi u posljednje vrijeme gube najmanje dvije tisuće vojnika za svakih 100 metara teritorija koji uspiju osvojiti u istočnoj Ukrajini.

Čak i ako taj broj uključuje ranjenika, radi se o naprosto zapanjujućem rasipanju života kakav nismo vidjeli vjerojatno još od Drugog svjetskog rata – kad je Crvena armija napadala na sličan način.