IZGLEDI da će ukrajinska vojska do kraja ove godine pobijediti rusku i osloboditi sve okupirane dijelove, uključujući i Krim, vrlo su mali. Niti je ruska vojska toliko oslabjela koliko se u zapadnim medijima prikazuje, niti je ukrajinska vojska uspjela u godinu dana napraviti tako veliki skok u uvježbanosti svojih snaga da bi mogla kvalitetom nadvladati neprijatelja.

Ako Kijev ne pristaje na pregovore, a predsjednik Zelenski tvrdi da nikada neće, onda je jedini način da Ukrajina pobijedi i za duže vrijeme omogući sigurnost svojih građana da se Rusi počnu baviti sami sobom. I to tako da posljedica agresije na Ukrajinu postanu neprihvatljive običnim Rusima, onima koji su do sada uglavnom šutke podržavali Putina.

Potpuno zatiranje zadnjih ostataka ruske demokracije

Jedna od izravnih posljedica agresije na Ukrajinu je potpuno zatiranje zadnjih ostataka ruske demokracije. Svaki i najmanji pokušaj demonstracija protiv rata ruska je policija okrutno sprječavala, tako da ih više i nema. Već u prvim tjednima ruske agresije ugašeno je ili stavljeno pod nadzor države više od 250 neovisnih medija, a više od 500 novinara do kraja 2022. napustilo je Rusiju.

Vrhunac protudemokratskih mjera bila je izmjena kaznenog zakona po kojoj se svaki istup protiv rata u Ukrajini može kazniti s pet do 15 godina zatvora. Kažnjivi su ne samo istupi u medijima, na internetskim društvenim mrežama i na javnim skupovima već i crteži djece u školi. U zatvoru se može završiti i po prijavi susjeda i kolege s posla. Postoje izvještaji da su članovi obitelji prijavljivali braću i djecu.

Jedan od najpoznatijih takvih slučajeva je slavni ruski glumac Vladimir Maškov, jedan od izvođača na velikom domoljubnom koncertu 22. veljače na kojem je govorio i Putin. I dok se otac Vladimir našao na listi sankcija Europske unije zbog potpore agresiji u Ukrajini, njegova kći Marija Maškov u Rusiji je dobila status stranog agenta, koji može dovesti do suđenja i zatvorske presude od minimalno pet godina.

Običnom Rusu nije puno stalo ni do demokracije ni do slobode govora

Daleko najpoznatija ruska umjetnica koja je dobila status stranog agenta je Alla Pugačova. Njezin krimen je u tome što je podržala supruga Maksima Galkina, bliskog prijatelja predsjednika Volodimira Zelenskog. Duo Galkin-Zelenski prije samo deset godina bio je na vrhuncu slave u Rusiji te su bili glavni izvođači u ultra popularnoj emisiji Goluboi Ogonek (Plavo svjetlo) na Novu godinu 2013. Tada je jedan od gostiju, koji se posebno dobro zabavljao, bio Vladimir Solovjov, koji je danas svjetski poznat kao Putinov ratni huškač.

Međutim, nije da je običnom Rusu jako puno stalo ni do demokracije ni do slobode govora. Nije toga bilo ni u carskoj Rusiji ni u Savezu Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR). Ono malo demokracije devedesetih godina prošlog stoljeća nije baš pustilo korijenje, pa zatiranje demokracije zasigurno neće pokrenuti ruske mase.

Ruski dućani su još uvijek puni robe. Međutim, inflacija pogađa i Ruse. Na mjesečnoj razini, u usporedbi sa siječnjem 2022., inflacija je u siječnju ove godine bila 11.8 posto. S obzirom na to da su cijene svih energenata praktički zamrznute, ova stopa inflacije prije svega se odnosi na hranu.

Inflacija sama po sebi, osim ako se ne premetne u hiperinflaciju, neće dovesti do nemira i pobuna, posebno jer će dućani i dalje biti puni robe, ponajviše kineske, ali i zapadne koja se nelegalno uvozi, prvenstveno preko turskih tvrtki. Ekonomske sankcije Zapada imat će utjecaj samo na duge staze, kroz smanjenje prihoda od izvoza energenata i sirovina, te kad se devizne zalihe počnu smanjivati, a inflacija pojede plaće i penzije.

Ratna ekonomija

U Rusiji je u tijeku proces ubrzanog prelaska na ratnu ekonomiju kako bi se osigurala popuna gubitaka u Ukrajini. Vojna industrija usisava radnike, što za posljedicu ima da male i srednje tvrtke ostaju bez njih i više ne mogu poslovati. Ne odlaze mladi radnici u vojne tvrtke samo radi većih plaća.

Glavni je razlog nada da će posao u tvrtki koja proizvodi recimo tenkove ili streljivo radnicima osigurati imunitet od moguće mobilizacije. Kako potrebe ratne industrije budu sve više rasle, ne samo kroz radnu snagu već i kroz sirovine, repromaterijale i strojeve, tako će opskrbljenost ruskog tržišta slabjeti. Taj će proces biti tim brži ako se nastavi, ili čak ubrza, sadašnji trend prenamjene proizvodnih kapaciteta iz civilnih u vojne.

Znatno veći negativni učinak na rusko društvo imala je mobilizacija oko 300 tisuća ruskih pričuvnika iz rujna prošle godine. Zbog nje je iz Rusije pobjeglo više od milijun za borbu sposobnih ruskih građana. Samo u Srbiju, Tursku i Gruziju došlo je više od 500 tisuća. Još toliko pobjeglo je u Indiju, Vijetnam i druge azijske, afričke i južnoameričke države u koje Rusi mogu ući bez vize.

Veliki broj ruski državljana podrijetlom iz država koje su nekad bile u sastavu SSSR-a pobjegao je rodbini. Iako Moskva nije reagirala na taj egzodus, prije svega vjerujući da odlaze oni koji bi u budućnosti mogli stvarati probleme, nove masovne mobilizacije nakon toga nije bilo, no ogromni gubici u Ukrajini u jednom će trenutku natjerati Putina da ponovno pokrene masovnu mobilizaciju. Ovisno o ciljevima, mobilizacija će biti ili ponovno 300 tisuća, da se zadrži već osvojeno, ili 500 tisuća do milijun, ako Putin odluči po svaku cijenu pobijediti.

Ukrajinska vojska treba što više Bahmuta

Ruse na ulice i trgove neće dovesti sve teži životni uvjeti, već jedino sve veći gubici u Ukrajini i stalna opasnost od novih mobilizacija. Zato ukrajinska vojska ne bi trebala, barem za sada, usmjeravati svoja djelovanja na velike ofenzivne operacije koje bi mogle dovesti do obostranih velikih gubitaka. Trebala bi svoja borbena djelovanja usmjeravati tako da ruskoj vojsci nanosi što veće gubitke te posljedično natjerati Putina da novim mobilizacijama dovodi posljedice agresije na Ukrajinu u što više ruskih obitelji.

Stoga ukrajinska vojska treba što više Bahmuta na kojima će Rusi iskrvariti. Neka ruska vojska i dalje juriša i neka na svakih osvojenih 90 metara ostane bez 2000 vojnika. Ukrajinsko bojište dugačko je 1500 kilometara, a na svakih desetak kilometara po dubini nalazi se po jedno naselje veličine Bahmuta ili veće.

Parole tipa “oslobodit ćemo Krim” super su za podizanje morala stanovništva, ali trenutno neostvarive. Ostvarenje tog cilja zahtijeva raspad ruske vojske koji se neće dogoditi u Ukrajini, već jedino u Rusiji.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala